Prijetnja koju Covid-19 predstavlja za ljudsko zdravlje sada je dobro poznata diljem svijeta. Nasuprot tome, ogromna zdravstvena prijetnja globalnog zatopljenja, sa širokim rasponom trajnih utjecaja na našu dobrobit, nedovoljno je prepoznata i slabo shvaćena.

Ipak, klimatske promjene već štete ljudskom zdravlju. Primjerice, tijekom sezone monsuna 2020. u Bangladešu voda je poplavila četvrtinu zemlje. Oštećeno je više od 1,3 milijuna domova, a stotine ljudi je poginulo. Porast razine mora uzrokovan klimatskim promjenama učinit će takve događaje češćima u nizinskim zemljama poput Bangladeša. Također će dovesti do rizika od poplava sličnih razmjera većem broju zajednica diljem svijeta. Velike poplave ne samo da uništavaju domove. One uzrokuju dotok sirove kanalizacije na ulice i kontaminiraju pitku vodu, šireći infekciju. Također uništavaju usjeve, potičući pothranjenost. A porast razine mora pretvara pitku vodu u slaniju, što povećava stopu visokog krvnog tlaka, preeklampsije i prijevremenih poroda.

To nikako nisu jedini zdravstveni rizici koje nose klimatske promjene. Toplije temperature dovode do veće incidencije toplinskog udara. A dugotrajne suše, baš kao i velike poplave, smanjuju poljoprivrednu produktivnost i proizvodnju.

Mnogi načini na koje će globalno zatopljenje utjecati na naše zdravlje još nisu u potpunosti shvaćeni. No utjecaj postaje sve jasniji kako promjene u našem okruženju postaju dramatičnije.

Uski nacionalni interesi

U predstojećim desetljećima svijetu je hitno potrebna globalna strategija za minimiziranje bolesti i smrti povezanih s klimom. Kao i kod pandemije bolesti Covid-19, razvoj učinkovitih rješenja zahtijevat će od vlada suradnju sa znanstvenicima.

Dio svakog učinkovitog pristupa bit će usmjeren na ograničavanje budućeg zagrijavanja, a dio će biti usmjeren na prilagodbu toplijoj klimi. Međutim, oba imperativa moraju se slijediti na načine koji štite ili čak poboljšavaju javno zdravlje.

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) koja je održana u Glasgowu bila je idealna prilika za svjetske čelnike da pokažu kako su shvatili da je globalno zatopljenje zdravstvena kriza i da uče iz uspjeha i nedostataka reakcija na pandemiju. U manje od dvije godine bolest Covid-19 uzrokovala je milijune smrtnih slučajeva i poremetila naše živote. Vidjeli smo znanstvenike, vlade i tvrtke kako surađuju u razvoju dijagnostike, terapija i cjepiva. Međutim, vidjeli smo i kako uski nacionalni interesi i socioekonomska nejednakost mogu ograničiti pristup cjenovno pristupačnim opcijama, produžujući krizu.

Intervju

Davor Ivo Stier: Počela je utrka za energiju, a Hrvatska je strateški važnija nego ikad

Regulatorni okvir

Podaci kao temelj povjerenja: zašto je upravljanje podacima postalo strateško pitanje za banke

Svjetski čelnici na konferenciji COP26 imali su savršenu priliku pokazati kako razumiju da klimatske promjene nisu samo hitan izazov za okoliš, već i jedan od najhitnijih zdravstvenih izazova s kojima smo se ikada suočili.

Vlade nisu same u ovoj borbi. Organizacije civilnog društva trebaju poduprijeti napore u nadolazećim desetljećima za rješavanje zdravstvenih izazova uzrokovanih klimatskim promjenama. Moramo izgraditi globalni proces suradnje koji generira, cijeni i, što je najvažnije, koristi znanstvene dokaze za djelovanje u području klimatskih promjena i poboljšanje zdravlja za sve. U Wellcome Trustu predani smo financiranju istraživanja koja nam omogućuju bolje razumijevanje i rješavanje negativnih učinaka globalnog zatopljenja na zdravlje. Gorljivo ćemo se zalagati i za to da dokazi i istraživanja budu ključni pri donošenju politika.

Kao i kod svake zdravstvene prijetnje, prevencija je bolja od lijeka. Neće biti cjepiva protiv posljedica toplinskih valova, požara, suša ili jakih poplava, tako da je smanjenje stope rasta globalne temperature najbolja preventivna mjera koju imamo. To znači smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Sade šume mangrova

Srećom, smanjenje emisija može imati izravan, pozitivan učinak na zdravlje. Na primjer, globalni prijelaz s fosilnih goriva na obnovljivu energiju mogao bi povećati prosječni životni vijek na globalnoj razini za najmanje godinu dana.

Slično tome, usvajanje prehrane bogate povrćem s malo mesa smanjit će stakleničke plinove, kao i rizik od srčanih bolesti, raka i demencije.

Međutim, iako će smanjenje emisija smanjiti buduću štetu, njime se neće ukloniti prijetnje zdravlju kao posljedica desetljeća globalnog zatopljenja. Preostaje nam jedino prilagodba životu na toplijem planetu.

Kao odgovor na sve veću opasnost od poplava, primjerice, mnoge obalne zajednice, uključujući Keniju, Sjedinjene Američke Države i Vijetnam, sade šume mangrova. Mangrovi mogu rasti u slanoj vodi i pružaju određenu obranu od poplava. Također potiču bioraznolikost i mogu podupirati ribarstvo i plutajuće povrtnjake.

Sada je zadatak osmisliti niz kreativnih opcija koje ljudi širom svijeta mogu koristiti u odlučivanju kako najbolje zaštititi sebe i svoje zajednice. Liječenje neizbježnih simptoma toplijeg planeta i pomaganje zajednicama u prilagodbi odgovornost je lokalnih vlasti, ali nam je također potrebna razina međunarodne koordinacije i nova izgradnja znanja koja se može ostvariti samo dogovorenom globalnom strategijom o klimi i zdravlju.

Neće biti lako, a vrijeme nije na našoj strani. Ali znanost jest.