Nakon što je postala dominantna sila u proizvodnji igračaka, elektronike i mnogih drugih proizvoda, Kina je postala velesila i u proizvodnji violina! Svake godine iz kineskih tvornica izađe više od milijun instrumenata solidne kvalitete, te, što je još važnije, povoljne cijene.

Kako piše Deutche Welle, trenutno je jedno od najvećih proizvođača violina u svijetu područje Pingg, koje se nalazi nedaleko od Pekinga. Geng Gousheng, jedan je od tisuća Kineza koji žive upravo od proizvodnje violina. On je početkom 90-ih otvorio malu tvornicu u Pinggu, trenutno zapošljava 20 radnika. „Prije nego li smo se počeli baviti proizvodnjom violina bili smo seljaci. Violine su nam omogućile bolji život“, priča 47-godišnjak čija glazbala završavaju na tržištu Sjedinjenih Država, Japana, Njemačke i Švicarske. Violina u Kini nema bogatu povijest. Mao Zedong, osnivač kineske Komunističke partije, violinu je smatrao glazbalom revolucije zbog čega je violina postala omiljeni instrument tijekom kineske Kulturne revolucije između 1966. i 1976. godine. Ali u to vrijeme violine su bile loše kvalitete, pogodne za revolucionarne budnice, ali ne i za remek djela klasičnih majstora. Kada je Kina, tijekom 80-ih, iskoračila na svjetsko tržište postalo je jasno da „komunističke“ violine neće proći na Zapadnom tržištu.

Međutim, očito nema toga što Kinez ne može naučiti. U posljednjih 20 godina Kina se specijalizirala za proizvodnju violina srednje kvalitete i pristupačne cijene. Kineske violine, koje stoje do 1.000 dolara, u pravilu kupuju studenti.U Pinggu se nalazi nekoliko stotina tvornica koje godišnje proizvode više od milijun instrumenata. Prema riječima Zheng Quana, 59-godišnjeg stručnjaka za violine koji je zanat izučio u Italiji, Kina drži 70 posto svjetskog tržišta violina. „Većina naših kupaca imaju dobro mišljenje o našim violinama“, priča Zheng, koji je pokrenuo i školu za proizvodnju violina. Osnovni problem za kineske proizvođače predstavlja činjenica da njihovi instrumenti nemaju prepoznatljivo ime. Događa se da pojedine tvrtke kupuju kineske violine i potom na njih stavljaju svoja imena. Za Zhenga, budućnost kineskih violina leži u stvaranja prepoznatljivog tržišnog imena te u boljoj kvaliteti proizvodnje. Najjeftinije violine trenutno stoje 73 dolara, ali već se mogu pronaći i one za 15.000 dolara. „Pojedini umjetnici i kolekcionari žele kupiti moje instrumente, ali moraju čekati i do tri godine kako bi došli na red.“, priča Zhang koji sljedeće godine namjerava organizirati prvo kinesko natjecanje u proizvodnji violina. Osim podizanja kvalitete, cilj je i kinesko stanovništvo zainteresirati za ovaj instrument te tako proširiti domaće tržište. U Kini raste životni standard i sve više roditelja upisuju djecu na tečajeve violine kao sastavni dio njihova obrazovanja.
pd