Američke sankcije na kineski tehnološki sektor ipak su mnogo veći problem za Peking, unatoč ulijevanju desetaka milijardi dolara pomoći kako bi se efekti blokiranja pristupa najsuvremenijoj tehnologiji barem donekle ublažili. Kako navodi Reuters, kineska vlada u prosincu je odlučila da će u tamošnji tehnološki sektor usmjeriti 140 milijardi dolara pomoći, što uključuje i subvencije za nabavku računalnih dijelova proizvedenih u Kini.

Novac neće biti dovoljan

Potez kineske vlade odgovor je na sve snažnije američko stezanje izvoza komponenti proizvođača iz SAD-a. Argument je Washingtona da će američke računalne komponente kineski proizvođači iskoristiti za izradu softvera i hardvera koji može koristiti i kineska vojska. Međutim, analitičari koje je kontaktirao Reuters smatraju da novac za subvencije koje Peking namjerava upumpati neće biti dovoljan da bi kineski tehnološki sektor nastavio držati korak s američkim konkurentima.

Kineski proizvođači računalnih komponenti uglavnom prodaju na domaćem tržištu, a nedostatni pristup proizvođačima s naprednijom tehnologijom, poput tajvanskog TSMC-a i južnokorejskog Samsunga otežava im samostalno rješavanje inženjerskih izazova. A bez toga nema pomaka nagore u hijerarhiji svjetskih dobavnih lanaca, tvrde poznavatelji tržišta. “Takva situacija kineske proizvođače sprečava da sve što postignu odjeli istraživanja i razvoja dođe u masovnu proizvodnju, ali ih i ograničava da nauče više ‘trikova’ u trgovini”, ocjenjuje Mark Li, analitičar Bernstein Researcha koji prati kineski tehnološki sektor. Kao što je slučaj i i industriji proizvodnje zrakoplova, kompanije koje proizvode opremu za izradu računalnih komponenti usko surađuju sa svojim kupcima, nudeći im dugoročne usluge koje uključuju instalaciju, kalibraciju, održavanje i popravak strojeva čija cijena doseže i 100 milijuna dolara. Takva suradnja može rezultirati dijeljenjem “know-howa” koji objema stranama pomaže da tehnološki napreduju. Izvori unutar kineskih tehnoloških kompanija tvrde Reutersu kako se barijere nisu činile previsokima dok dobavni lanci nisu postali još globalniji, inženjerstvo još složenije, a tržištem počele dominirati zapadne kompanije.

Kako popraviti?

Primjerice, kineska kompanija SMEE usvojila je određene proizvodnje sa 20 godina zakašnjenja u odnosu na zapadne lidere u tom području. “Čak i kad bi uspjeli izraditi određeni stroj za proizvodnju, ne bi imali znanja kako ga održavati i servisirati”, ističe jedan SMEE-ov inženjer koji je želio ostati anoniman. Svjesna tih ograničenja, kineska vlada odlučila se za drugačiji pristup – kompletnu promjenu paradigme. To konkretno znači da se Kina počela fokusirati na novu generaciju računalnih procesora umjesto da pokušava uhvatiti priključak za zapadnim proizvođačima kako bi proizvela još manje procesore od njihovih.

Upravo o tome je govorio rad dvojice akademika s kineske Akademije znanosti objavljen krajem prošlog mjeseca. Oni smatraju da se Kina treba usmjeriti na istraživanje i razvoj novih tehnologija i materijala. Nagomilavanjem patenata i upravljanjem njihovim korištenjem u inozemstvu, Kina može stvoriti vlastite barijere u globalnim dobavnim lancima i riješiti trenutne tehnološke bolne točke, pišu autori.

U međuvremenu, kineske tehnološke kompanije postale su još izoliranije nakon novog vala američkih sankcija objavljenih prošlog listopada. Njima se američkim kompanijama zabranjuje izvoz opreme koju bi kineski proizvođači mogli iskoristiti za proizvodnju naprednijih čipova.