Kineska ulaganja u Europu prošle godine pala na najnižu razinu u desetljeću

Autor: Ana Blašković , 09. svibanj 2023. u 22:00
Među blokiranim poslovima su akvizicije poluvodiča u Njemačkoj i Velikoj Britaniji/SHUTTERSTOCK

Vrijednost investicija iz Kine lani smanjena 22 posto na 7,9 milijardi eura.

Kineska ulaganja u Europu pala na najnižu razinu u posljednjem desetljeću nakon što je europske zemlje pooštrile pravila kako bi zaustavile val kineskih akvizicija.

Lani su investicije iz Kine pale 22 posto na 7,9 milijardi eura održavajući zaokret Europe nakon godina nesmetanog toka kapitala s Dalekog istoka, utvrdila je studija istraživačke tvrtke Rhodium group i berlinskog think-tanka Merics, prenosi Financial Times.

Rampa i ubuduće
Postrožene kontrole zaustavile su najmanje deset od 16 velikih ‘dealova’ koje su prošle godine sklopile kineske tvrtke za akvizicije u sektorima tehnologije i infrastrukture nakon primjedbi vlasti u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Danskoj i Italiji. Nekoliko blokiranih poslova, poput akvizicije poluvodiča u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, rezultat je revizija specifične tehnologije na koju je ciljao kineski kapital.

U ostalim slučajevima radilo se o otkazivanju ili zaustavljanju ranije dogovorenih poslova nakon nametanja regulatornih odredbi. “Pojačano ispitivanje ulaznih ulaganja vjerojatno će se nastaviti u narednim godinama”, stoji u izvješću koje potpisuju Agatha Kratz i Mark Witzke iz Rhodium groupa te Maxa Zengleina i Gregora Sebastiana iz Mericsa, prenosi FT.

Autori ističu da studija o 16 investicijskih poslova nije bila sveobuhvatna budući da vlade preglede transakcija često ne objavljuju javno. Transakcije koje su europski regulatori blokirali uključivale su njemačku zabranu Sai MicroElectronicsove akvizicije Elmos Semiconductora za proizvodnju čipova za automobilsku industriju, britansko ‘ne’ Super Orangeu iz Hong Konga da kupi tvrtku za elektronički dizajn Pulsic i talijansku blokadu prodaje grupe za vojne bespilotne letjelice Alpi Aviation, kineskim tvrtkama iza kojih stoji država.

Autori studije napominju kako rastući broj članica Europske unije pooštrava svoj nadzor nad kineskim ulaganjima, uključujući ovlasti za reviziju regulatornog odobrenja za prethodno sklopljene poslove.

“U 2023. mehanizmi revizije stupit će na snagu u Belgiji, Estoniji i Irskoj, a u potonjoj također s retroaktivnim učinkom. Nizozemska planira pokrenuti širi sustav pregleda koji će omogućiti preglede osjetljivih tehnologija i energija, također s retroaktivnim učinkom”, stoji u izvješću.

Pojačani europski nadzor nad poslovima slijedi sličan trend iz Sjedinjenih Američkih Država u kojima je Odbor za strana ulaganja u SAD, a riječ je o međuagencijskom tijelu koje provjerava poslove neameričkih tvrtki, dinamizirao provjere potencijalnih kineskih akvizicija u američke tehnološke tvrtke. Ukupna kineskih ulaganja u EU i Veliku Britaniju pala su ispod osam milijardi eura u 2022., djelić od 47,4 milijarde eura iz 2016. i, ujedno, najmanje od 2013.

Dominacija ‘greenfielda’
Na tijekove kapitala utjecala je pandemija koronavirusa značajno ograničavajući putovanja kineskih poslovnih ljudi u Europu, ali i kineska kontrola odlaznog kapitala, piše FT. Kao posljedica rampe akvizicijama u Europi, danas kineskim investicijama dominiraju ‘greenfield’ ulaganja koja su lani činila 4,5 milijardi eura, 57 posto vrijednosti investicija.

Među metama bila su posebno električna vozila zanimljiva tvrtkama za proizvodnju baterija koje su najavile 17,5 milijardi dolara ulaganja u Europu od 2018. Autori studije ističu da to nije iznenađujuće budući da je EU drugo najveće tržište za električna vozila nakon Kine s relativno dobro razvijenom infrastrukturom za punjenje te izdašnim subvencijama za kupnju unutar zelene agende za dekarbonizaciju cestovnog prijevoza.

Komentirajte prvi

New Report

Close