Drugo svjetsko gospodarstvo po veličini radi najveću promjenu ekonomskog vodstva u više od desetljeća

Autor: Tomislav Pili , 15. rujan 2022. u 07:00
Kineski predsjednik Xi Jinping vjerojatno ostaje na dužnosti, a premijer Li Keqiang morat će pronaći novu funkciju/Reuters

Početkom iduće godine istječe mandatu premijeru Li Keqiangu i potpredsjedniku vlade Liu Heu, idejnom začetniku dosadašnjih reformi.

Kineska Komunistička partija idućega će mjeseca napraviti najveću promjenu ekonomskog vodstva te zemlje u više od desetljeća.

Kako navodi Reuters, dosadašnja generacija dužnosnika morat će otići i to usred pogoršanja perspektivi rasta drugog svjetskog gospodarstva po veličini.

Izgubio na utjecaju
“Miješanje karata” među ekonomskim planerima Kine počinje 16. listopada, kada započinje partijski kongres na kojem će sadašnji predsjednik Xi Jinping vjerojatno osigurati treći mandat.

Ova partijska “konklava” ponudit će naznake tko su favoriti za najviše pozicije u kineskoj vladi, ali i tko će naslijediti premijera Li Keqianga, kojem mandat istječe u ožujku iduće godine nakon što je na toj poziciji proveo dva mandata.

Tijekom sadašnjeg mandata Li je znatno izgubio na utjecaju i u sjeni je predsjednika Xija. Unatoč tome, uživa povjerenje investitora koji ga smatraju ekonomskim umjerenjakom u odnosu na šefa države koji ne skriva svoju želju da upravljanje gospodarstvom bude još više pod palicom države.

“Lijeva moć je ograničena, ali je barem imenovan istovremeno kad i Xi. Lijev nasljednik mogao bi biti još slabiji”, ocijenio je za Reuters jedan partijski dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

3

posto rast će gospodarstvo Kine ove godine, najmanje od 1976.

“U sklopu postojeće političke strukture, tko god preuzme premijersku poziciju neće napraviti veliku razliku”, kaže Reutersov sugovornik.

Uz Lija – koji ima doktorat iz ekonomije s elitnog pekinškog sveučilišta i odlično govori engleski – partijski izvori tvrde da su na izlaznim vratima i potpredsjednik vlade, 70-godišnji Liu He te šef regulatora banaka, 66-godišnji Guo Shuqing.

Liu je školovan na Harvardu, blizak je s predsjednikom Xijem i bio je glavni s kineske strane tijekom trgovinskih pregovora s prethodnom Trumpovom administracijom. Smatra ga se idejnim začetnikom dosadašnjih ekonomskih reformi, uključujući bolne rezove prekomjernih industrijskih kapaciteta te promjena u financijskom sustavu kako bi se umanjili rizici.

Analitičari ocjenjuju da bi sadašnji tim, sklon reformama, mogla zamijeniti garnitura Xijevih poslušnika kojima nedostaje međunarodno iskustvo, dodatna akademska naobrazba i neovisno razmišljanje.

Izazovi bez presedana
Za sada su se iskristalizirala dva favorita za Lijeva nasljednika. Jedan je 67-godišnji Wang Yang, predsjednik Kineske narodne političke konzultativne konferencije, kako se službeno naziva to savjetničko tijelo.

Drugi je 59-godišnji potpredsjednik vlade Hu Chunhua. Wang i Hu bili su u rukovodstvu provincije Guangdong koja slovi za ekonomski motor Kine i smatra ih se pragmatičnim političarima orijentiranima na reforme.

Međutim, njihov kapacitet za provođenje krupnijih promjena mogao bi biti ograničen, ocjenjuju analitičari. U drugom ešalonu kandidata za premijera je i Chen Miner, šef partije iz Chongqinga te njegov kolega iz Šangaja Li Qiang.

Oboje su lojalni predsjedniku Xiju. He Lifeng, čelnik Nacionalne komisije za razvoj i reforme – moćne državne agencije za planiranje – vodeći je kandidat koji bi trebao sjesti u Liuvu fotelju, tvrde upućeni izvori. Riječ je o ekonomistu i dugogodišnjem dužnosniku s bliskim vezama s predsjednikom, a 25 godina radio je u provinciji Fujian.

U svakom slučaju, novo ekonomsko vodstvo suočit će se sa izazovima koju moderna kineska ekonomija ne pamti. Možda i najveći je pronalaženje izlaza iz politike nulte tolerancije prema širenju koronavirusa, koju mnogo smatraju sve manje održivom s obzirom na golemi negativni
utjecaj na gospodarstvo. Drugi je problem kriza na tržištu nekretnina koja prijeti financijskoj stabilnosti, a treći sve veće tenzije s Washingtonom. Dio analitičara smatra da će kineski BDP ove godine rasti svega 3 posto, što je najsporiji rast od 1976. godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close