Tek nekoliko sati nakon što su SAD, Velika Britanija i Australija objavile sklapanje obrambenog saveza na indopacifičkom području, Kina je najavila da se želi pridružiti Sveobuhvatnom i naprednom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP).

Radi se o trgovinskom sporazumu izraslog na temeljima napuštenog Transpacifičkog partnerstva (TPP), dogovora kojim je Obamina administracija željela ograničiti rastući ekonomski i politički utjecaj Kine u tom dijelu svijeta.

Time je Washington želio osigurati nadzor nad trgovinskim i investicijskim pravilima u regiji. Međutim, TPP je “srušio” bivši predsjednik Donald Trump povukavši 2017. američki potpis.

Uručen zahtjev

Godinu nakon toga TPP je zamijenjen CPTPP-om koji je potpisalo 11 zemalja, uključujući Australiju, Kanadu, Čile, Japan, Novi Zeland, Meksiko, Maleziju, Čile i Vijetnam. Kineski ministar trgovine Wang Wentao uručio je zahtjev novozelandskom ministru trgovine Damienu O’Connoru, priopćilo je ministarstvo prošloga tjedna.

Novi Zeland je zadužen za zaprimanje zahtjeva za članstvom. Kako prenose agencije, Wang i O’Connor održali su telefonsku konferenciju na kojoj su razgovarali o koracima koji bi trebali uslijediti nakon podnošenja zahtjeva, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Članice CPTPP-a zajedno predstavljaju 13,4 posto svjetskog BDP-a približne vrijednosti 13,5 bilijuna dolara, što savez svrstava među najveća područja slobodne trgovine u svijetu po vrijednosti BDP-a. Japan, koji ove godine predsjeda CPTPP-om, priopćio je da će se konzultirati sa zemljama članicama o odgovoru na kineski zahtjev, ali nije naznačio kada ga se može očekivati.

“Japan vjeruje kako treba utvrditi je li Kina, koja je podnijela zahtjev za pridruživanje TPP-11, spremna ispoštovati iznimno visoke standarde”, rekao je u petak japanski ministar gospodarstva Yasutoshi Nishimura. Pristupanje CPTPP-u bilo bi veliki poticaj za Kinu koja je isticala da kinesko i australsko gospodarstvo imaju ogroman potencijal za suradnju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Međutim, odnosi između dviju zemalja pogoršali su se u posljednje vrijeme. Velika Britanija počela je u lipnju pregovore o ulasku u sporazum, a za članstvo je zainteresiran i Tajland, navodi Reuters.

No, u kineskom slučaju znakovit je trenutak želje za pristupanjem. Naime, zahtjev iz Pekinga došao je netom nakon što su Amerika, Britanija i Australija sklopile sigurnosni savez kojim je Canberra dobila pristup američkoj tehnologiji podmornica na nuklearni pogon. Kineska vlada osudila je taj potez, optuživši te tri države da su ostale u “zastarjelom hladnoratovskom mentalitetu”.

No, kineski zahtjev odražava sve složenije odnose između Kine i susjeda. Naime, unatoč rastućim geopolitičkim tenzijama u indopacifičkom području, tamošnja su gospodarstva vrlo ovisna jedna o drugima.

Vlada u Pekingu stoga produbljenje trgovinskih i investicijskih veza na tom području smatra ključnom u obuzdavanju rastućeg animoziteta u Washingtonu, Canberri, Londonu i Tokiju. No, ulazak u članstvo CPTPP-a još je uvijek vrlo dalek za Kinu.

Jednoglasni pristanak

Sadašnje članice vjerojatno će imati primjedbe što kineske kompanije obilno koriste državne subvencije, što se ograničava slobodni prekogranični protok podataka te nedovoljno štite radnička prava. Osim toga, primanje nove članice zahtijeva jednoglasni pristanak svih postojećih članica, a poznato je da Australija i Japan posljednjih godina pogoršale odnose s Kinom.

Primjerice, Peking je uveo carine i uvozne zabrane na australske poljoprivredne proizvode nakon što je Canberra podržala međunarodni zahtjev za istragu kako su kineske vlasti reagirale na izbijanje zaraze koronavirusom početkom prošle godine.

Kineski predsjednik Xi Jinping prvi je put javno izrazio zanimanje za pristupanje CPTPP-u na summitu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje u studenom prošle godine.

To se dogodilo pet dana nakon što je Kina osigurala politički konsenzus za sklapanje Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (RCEP), širokog trgovinskog sporazuma 15 država azijsko-pacifičke regije. No, CPTPP je sveobuhvatniji sporazum, s većom liberalizacijom carina i investicijskih tokova.