Sve donedavno Kina je nedvojbeno pokušavala biti hegemon poput Sjedinjenih Američkih Država, u sve većoj mjeri nadopunjujući svoju rastuću tvrdu silu mekom silom.

No čini se da je Kina propustila svoju priliku za izgradnju ozbiljnog suparnika koji bi čak istisnuo postojeći svjetski ekonomski poredak kojega su stvorile Sjedinjene Američke Države nakon Drugog svjetskog rata.

Elementi uspjeha

Svi elementi uspjeha čini se da su se poklopili u slučaju Kine. Pokrenula je inicijativu Jedan pojas, jedan put (BRI), transnacionalni program ulaganja u infrastrukturu namijenjen za definiranje vizije svijeta predvođenog Kinom, nakon Bretton Woodskog sporazuma, na sličan način kao što je to učinio američki Marshallov plan za poredak nakon 1945.

Kina je agresivno promovirala renminbi kao međunarodnu valutu i uvjerila Međunarodni monetarni fond da je uključi u košaru rezervnih valuta koja podupire Posebna prava vučenja (međunarodnu obračunsku jedinicu koju je utvrdio MMF) daleko ranije nego što je bilo opravdano.

Kina je također težila preuzimanju vodstva nad međunarodnim institucijama: trenutačno ih vodi pet. Trudila se povećati svoj glas u postojećim tijelima kao što su Svjetska banka i MMF. I tamo gdje je naišla na prepreke, osnivala je vlastita, poput Azijske infrastrukturne investicijske banke i Nove razvojne banke.

Pandemija bolesti COVID-19 pružila je Kini priliku da zacementira tu strategiju preoblikovanja svjetskog ekonomskog poretka prema vlastitim uvjetima. Vrijedi razmotriti mogućnosti.

Prije svega, kao najveći svjetski dugoročni vjerovnik zemljama s niskim dohotkom, Kina je mogla proaktivno i unilateralno proglasiti moratorij na sve servisiranje duga prema njoj. Mogla je otići i dalje od toga. Kao što su pokazali Scott Morris i njegovi kolege u Centru za globalni razvoj, kineski uvjeti kreditiranja – kamate, razdoblje počeka i dospijeće – znatno su nepovoljniji od uvjeta Svjetske banke i njenog koncesijskog ogranka za kreditiranje, Međunarodne razvojne organizacije.

štedi vrijeme i novac

Rješenje koje mijenja pravila inventure – više nema kaosa ni stresa!

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Šibenik pokazuje da je formula za dobre ideje jednostavnija nego što mislimo

Kina je jednostavno mogla obećati da će ukloniti taj klin. Nadalje, Kina je mogla ponuditi bezuvjetnu kratkoročnu likvidnost – u renminbiju i dolarima – za gospodarstva u razvoju i ostala gospodarstva suočena sa značajnim odljevom kapitala.

Jedna ironija svijeta nakon 2000. je da je Kina zemlja koja je najsposobnija omogućiti dolarsku likvidnost, uslijed svojih dolarskih pričuva u vrijednosti koja premašuje 3 bilijuna dolara. Narodna banka Kine mogla je produžiti linije zamjene valuta svim zemljama u razvoju s kojima surađuje.

Po pitanju trgovine, Kina je mogla ponuditi slobodniji pristup tržištu siromašnijim zemljama opustošenim bolešću COVID-19. Mogla je također povećati proizvodnju osnovnih medicinskih potrepština za borbu s koronavirusom – maski za lice, opreme za testiranje, zaštitne opreme i respiratora – osiguravši njihovu visoku kvalitetu i ponudivši njihovu raspoloživost za bilo koju zemlju kroz Svjetsku zdravstvenu organizaciju po koncesijskim cijenama.

Takva darežljiva intervencija pokazala bi da Kina nudi alternativu institucijama koje predvode Sjedinjene Američke Države. Mogla je odbaciti svoju reputaciju lihvarskog zajmodavca za vrijeme utvrđivanja inicijative Jedan pojas, jedan put.

I dok je ponuda kratkoročne dolarske likvidnosti mogla biti u sukobu s kineskim dugoročnijim globalnim težnjama za renminbi, suzdržanost koju bi taj potez pokazao mogla je izazvati šire povjerenje u Kinu, čime bi poboljšala izglede za renminbi.

Umjesto toga, nedavni postupci Kine narušili su njene globalne ciljeve. Geografski raspon i intenzitet ratobornosti kineskog sustava sada su poznati, sa sve većim popisom ciljeva uključujući Xinjiang, Tibet, Tajvan, Hong Kong, Indiju, Južno kinesko more, Filipine, Australiju, Europu, SAD i Kanadu. I umjesto da bude transparentna vezano uz podrijetlo bolesti COVID-19, Kina je uvjerila Svjetsku zdravstvenu organizaciju da povlađuje njenim prikrivanjima.

Zagonetka je zašto Kina bira agresiju umjesto velikodušnosti ili čak umjesto puke neaktivnosti. Naposljetku, sadašnji kineski vođe vjerojatno gledaju na Ameriku kao na silu u padu koja će ubrzo organski isprazniti hegemonski položaj koji Kina želi zauzeti.

Ako je tako, baš kao što je Deng Xiaoping, otac kineskih reformi prije 40 godina, savjetovao geopolitičku strpljivost dok Kina ne ojača, Dengova strategija danas bila bi čekanje da SAD oslabi.

Pogled na svijet

Očit odgovor na zagonetku je kineski predsjednik Xi Jinping i režim koji on i predstavlja i pomogao je u njegovom stvaranju. No ključni elementi kineske ranije strategije – uključujući inicijativu Jedan pojas, jedan put i status rezervne valute za renminbi – bili su tipičan način otvaranja igre za predsjednika Xi Jinpinga.

Pa što onda pokreće preokret? Možda kineski vođe ponovno vide svijet očima žrtve. Kako ga oni vide, snažan Zapad držao je slabu Kinu pod nadzorom od početka 1800-ih. Sada kada su se uloge preokrenule, režim vjeruje da je vrijeme za ispravljanje povijesnih nepravdi.

Uslijed agresivne nesigurnosti predsjednika Xi Jinpinga koja je zamijenila Dengovo smireno samopouzdanje, Kina sada stavlja težište na rješavanje pitanja svojih granica i povratak slavnim danima Srednjeg Kraljevstva.

Mračnija mogućnost za cijeli svijet je da Kina ne samo da traži povijesnu pravdu, već da također zuri preko svojih granica. U prirodi je represivnih, autokratskih režima vjerovati samo u valutu straha i tvrde sile. U tom pogledu, predsjednik Xi samo se vraća na svoje tipično ponašanje, prema poslovici svog idola Mao Zedonga da politička moć, unutarnja i vanjska, proizlazi iz cijevi pištolja.

Stoga možda nedavna agresija Kine nije pogreška, već značajka njene strategije za istiskivanje SAD-a. U svojoj knjizi Pištolji kolovoza, američka povjesničarka Barbara Tuchman upečatljivo je prikazala pomak geopolitičke moći s Ujedinjenog Kraljevstva na SAD za vrijeme Prvog svjetskog rata riječima da je snažna Amerika postala “smočnica, arsenal i banka” oslabljenom Ujedinjenom Kraljevstvu.

Kao posljedica pandemije bolesti COVID-19, Kina je mogla postići nešto slično u odnosu na globalni poredak predvođen SAD-om na način da je postala razvojnom bankom, središnjom bankom i dobavljačem medicinske opreme za cijeli svijet.

Odabirom neizazvane agresije umjesto prosvjećene darežljivosti, Kina je potratila tu povijesnu priliku i možda i otkrila svoj pravi karakter. Čini se da Kina vjeruje da je meka sila za mlake demokracije. Škorpioni bodu. Svijet mora poduzeti korake da reagira na to.

© Project Syndicate 2020.