Kad je Elon Musk u travnju 2022. objavio da želi preuzeti Twitter, svijet je ostao zatečen. Iako je poznat po grandioznim projektima poput Tesle, SpaceX-a i Neuralinka, ideja da milijarder kupi društvenu mrežu globalnog utjecaja činila se neuobičajenom čak i za njegove standarde. Musk je tada javno isticao da njegov motiv nije poslovni, već ideološki – želja da “spasi slobodu govora”.
’Ptica je oslobođena’
“Twitter je digitalni gradski trg na kojem se raspravlja o temama ključnima za budućnost čovječanstva”, tvrdio je Musk u izjavama, često kritizirajući platformu zbog, kako je govorio, ‘pretjeranog moderiranja sadržaja’ i ‘političke pristranosti’. Njegova vizija bila je jasna: stvoriti prostor za otvoren dijalog, slobodan od cenzure. No skeptici su u njegovim potezima vidjeli nešto drugo – želju za kontrolom jednog od najmoćnijih medija za oblikovanje javnog mnijenja.
Muskov plan za preuzimanje Twittera započeo je iznenadnim otkrićem da je postao najveći dioničar kompanije, kupivši 9,2 posto dionica. Ubrzo nakon toga, u travnju 2022., ponudio je otkup cijele tvrtke za 44 milijarde dolara, što je izazvalo šok među dioničarima i upravom. Financiranje ove mega-akvizicije predstavljalo je složen izazov čak i za jednog od najbogatijih ljudi na svijetu.
Musk je bio prisiljen prodati značajan dio svojih dionica u Tesli, što je izazvalo volatilnost na tržištu i zabrinutost među investitorima. Ukupno financiranje sastojalo se od kombinacije osobnog kapitala, bankovnih kredita i potpore drugih investitora, stvarajući složenu mrežu financijskih obveza koja će kasnije utjecati na poslovanje platforme.
Twitterova uprava u početku se odupirala, aktivirajući takozvanu ‘otrovnu pilulu’ – strategiju koja sprječava neprijateljsko preuzimanje kompanije. Ipak, nakon višemjesečnih pregovora, pritiska javnosti i očite nemoći da izbjegne dogovor, uprava je na kraju prihvatila Muskove uvjete. No situacija se ubrzo zakomplicirala. Musk je optužio Twitter da je precijenio broj aktivnih korisnika i da ne kontrolira problem botova i lažnih računa.
Ove tvrdnje iskoristio je kao razlog za povlačenje iz dogovora, čime je dodatno destabilizirao kompaniju. Twitter je reagirao pravnom tužbom, prisiljavajući ga da ispuni ugovor. U jeku pravne bitke, Muskovi tvitovi dodatno su podgrijavali kaos, od sarkastičnih komentara do javnih dvojbi o budućnosti platforme.
A nakon što je ipak kupio Twitter, pod pritiskom suda, popratio je to i komentarom: “Na kraju ću preuzeti Twitter jer vjerujem u njegov potencijal – ali i jer nemam izbora”. Konačno, u listopadu 2022., Musk je zaključio kupnju i objavio na platformi: “Ptica je oslobođena”.
Prvi dani Muskovog vlasništva donijeli su dramatičan zaokret u kulturi kompanije. A sve je najaivo i noseći simbolično umivaonik u sjedište Twittera uz objavu ‘Let that sink in’. Njegovi prvi potezi izazvali su buru reakcija, kako među korisnicima, tako i u poslovnom svijetu. Uvedene su radikalne promjene, a kaos koji je pratio te odluke ubrzo je postao zaštitni znak platforme pod njegovim vodstvom.
Jack Dorsey, suosnivač i bivši CEO Twittera, u početku je podržao Muskovo preuzimanje, nazivajući ga “jedinim rješenjem” kojem vjeruje. Kasnije je izrazio zabrinutost zbog drastičnih promjena, izjavivši kako su promjene trebale biti provedene na humaniji način.
Twitter je prošao kroz masovna otpuštanja. Musk je otpustio više od polovice zaposlenika, uključujući ključne timove zadužene za moderaciju sadržaja, sigurnost korisnika i pravne poslove. “Kompanija gubi četiri milijuna dolara dnevno”, napisao je Musk na Twitteru, opravdavajući rezove. Ova drastična redukcija radne snage imala je dalekosežne posljedice na funkcioniranje platforme. Nakon masovnih otpuštanja Twitter se suočio s nizom tehničkih poteškoća, a korisnici su prijavljivali sve češće probleme s osnovnim funkcionalnostima.
Problem botova i automatiziranih računa, koji je Musk često isticao kao glavni razlog zabrinutosti prije preuzimanja, pokazao se složenijim nego što se očekivalo. Iako je nova uprava uvela strože mjere verifikacije, stručnjaci su upozoravali da je broj lažnih računa možda i porastao nakon promjena u sustavu moderiranja.
Jedna od najkontroverznijih odluka bila je uvođenje mjesečne naplate za verificirane račune. Plava kvačica, simbol autentičnosti na platformi, odjednom je postala dostupna svima koji su spremni platiti. Ova je odluka izazvala pomutnju – brojni su korisnici zloupotrijebili sustav, predstavljajući se kao javne osobe, tvrtke pa čak i službene institucije.
Promjene koje je Musk uveo izazvale su podijeljene reakcije. Njegovi obožavatelji, mahom pristaše slobodnijeg pristupa moderaciji, pozdravili su odluke kao nužan korak prema većoj slobodi govora. S druge strane, mnogi su korisnici, aktivisti za ljudska prava i organizacije koje se bave sigurnošću na internetu upozoravali na negativne posljedice.
“Twitter više nije sigurno mjesto za novinare, aktiviste i marginalizirane skupine”, upozoravale su organizacije poput Amnesty Internationala. Povećanje govora mržnje i širenje lažnih informacija postali su veliki izazovi. Oglašivači, koji čine glavni izvor prihoda platforme, povukli su se u masovnom egzodusu, zabrinuti zbog reputacijskih rizika.
Na političkoj sceni, Twitter je postao još polariziraniji. Musk je donio odluku o vraćanju profila nekih kontroverznih javnih osoba, uključujući bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Dok su jedni to pozdravljali kao ‘pobjedu slobode govora’, drugi su smatrali korakom unatrag za demokratski dijalog.
Muskov utjecaj na slobodu govora postao je predmetom mnogih polemika, a na političkoj sceni izazvao je podjele, primjerice u zemljama poput Brazila, gdje je sukobio sa sudskim vlastima i platio popriličnu kaznu zbog nepoštivanja tamošnjih propisa.
Kad je Musk preuzeo Twitter, jedan od ključnih izazova bio je transformacija poslovnog modela platforme koja se već godinama borila s financijskim poteškoćama. U trenutku preuzimanja, Twitter je ostvarivao većinu prihoda od oglasa, no Musk je ubrzo uvidio da taj model nije održiv. Povlačenje velikih oglašivača, zabrinutih zbog promjena na platformi, dodatno je pogoršalo situaciju.
Nesigurnost oko Twitterove budućnosti potaknula je rast alternativnih platformi. Muskova odluka da rebrandira Twitter u ‘X’ predstavljala je više od kozmetičke promjene. Rebranding platforme u ‘X’ u srpnju 2023. označio je novu fazu, s ambicijom da X postane univerzalna aplikacija za razgovore, plaćanja i zabavu. No, prema podacima Similarweba, platforma je nakon promjene imena izgubila 13 posto aktivnih korisnika.
Financijski pokazatelji dodatno su zakomplicirali situaciju. Prihodi od oglašavanja pali su s 4,5 milijarde dolara u 2022. na procijenjenih 2,5 milijarde dolara u 2023., dok je broj pretplatnika X Premiuma dosegao samo 850.000 do kraja iste godine. Fidelity fond procijenio je u prosincu 2023. da je vrijednost kompanije pala na 19 milijardi dolara, manje od polovice plaćene cijene. Unatoč padu vrijednosti, Muskov osobni utjecaj nastavio je rasti, dosegnuvši preko 163 milijuna pratitelja do kraja 2023, i još dodatnih nekoliko desetak tisuća u 2024, te ih sada ima preko 210 milijuna.
Medijski presedan
Jeff Jarvis, profesor novinarstva na CUNY Graduate School of Journalism, ističe da je Musk uspio pretvoriti globalnu konverzacijsku platformu u svoj osobni megafon, stvarajući presedan u povijesti masovnih medija gdje pojedinac ima izniman utjecaj i moć oblikovanja mišljenja i dijaloga na globalnoj razini. Iako je Musk nastavio provoditi vlastiti ‘slobodno tržišno’ razumijevanje slobode govora, Twitter odnosno X je postao još jedan alat političkog utjecaja.
U svjetlu nedavnih događanja, Muskova politička angažiranost, uključujući njegovu podršku Trumpu i imenovanje na političku-duznosničku funkciju, aktivnost na platformi X, dobiva još veću težinu. Njegovi postovi, bilo da su kritike ili podrška, sve više imaju snažan politički naboj, a posljednja meta bili su europski lideri. No, teško je vjerovati da netko može izbjeći njegovu pažnju – Musk je, uz alat poput X-a, osigurao sebi nevjerojatnu platformu za utjecanje na političke diskurse.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu