Dok predsjednica Claudia Sheinbaum obilježava godinu dana mandata, meksičko ministarstvo financija objavilo je svoje procjene javnih financija na kraju godine, zajedno s preliminarnim projekcijama za proračun za 2026. godinu. Ohrabrujuće je da je fiskalni deficit te zemlje – koji je potrošnja povezana s izborima povećala na šest posto BDP-a u 2024. – pao na 4,3 posto u 2025. Deficit bi se trebao neznatno smanjiti sljedeće godine, ublažavajući strahove od smanjenja kreditnog rejtinga. Iako se očekuje da će gospodarski rast ostati spor, predviđa se da će udio duga u BDP-u ostati stabilan, na 52 posto. Slijedom toga, S&P je potvrdio meksički investicijski rejting BBB sa stabilnim izgledima.

Socijalna potrošnja

No, Sheinbaum bi trebala biti svjesna da i dalje postoje dublji strukturni izazovi, posebno niski prihodi i raširena utaja poreza. Vlada je odlučila odgoditi sveobuhvatnu fiskalnu reformu, što je razuman potez s obzirom na neizvjesnost oko budućnosti Sporazuma između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade i posljedice povećanja američkih carina, iako će odgoda imati značajne posljedice za javne financije u 2026. i kasnije. Službene brojke prikazuju razmjere problema. Socijalni transferi utrostručili su se u posljednjih šest godina, a socijalna potrošnja sada čini gotovo polovicu javnih rashoda – s oko četvrtine vezano za programe uvedene pod prethodnikom Claudije Sheinbaum, Andrésom Manuelom Lópezom Obradorom (AMLO) – dok su javna ulaganja na višegodišnjem minimumu. Istodobno, procjenjuje se da će utaja poreza koštati državu 20 posto potencijalnih poreznih prihoda. S tako raširenom utajom porezni prihodi Meksika među najnižima su u Latinskoj Americi, što naglašava potrebu za fiskalnom revizijom koju su vlasti sada odgodile. Ipak, reforma platnog sustava mogla bi pomoći u rješavanju nekih od najupornijih izazova zemlje poboljšanjem naplate poreza, suzbijanjem pranja novca i promicanjem financijske uključenosti.

U 2024. samo je 63 posto odraslih imalo štedni račun, a samo 33 posto rabilo je platforme za digitalno plaćanje. Otprilike 85 posto odraslih oslanjalo se na gotovinu kao primarno sredstvo plaćanja malih, osobnih kupnji. Gotovina u optjecaju iznosila je oko deset posto BDP-a, što je više nego dvostruko više od razine iz 2014. i najviše u regiji. Ovo oslanjanje na gotovinu odražava veliku neformalnu ekonomiju Meksika, koja pruža plodno tlo za utaju poreza, korupciju i organizirani kriminal. Nije iznenađujuće da studije pokazuju da izvanredan porast uporabe gotovine, posebno novčanica visokih apoena, proizlazi iz pranja novca, potaknutog brzim rastom organiziranog kriminala tijekom predsjedničkog mandata AMLO-a. Proliferacija organiziranog kriminala potaknula je vladu Claudije Sheinbaum da ojača suradnju s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa u kontroli migracija i borbi protiv droge. Kao posljedica toga, ilegalni prelasci na američko-meksičkoj granici pali su za 94 posto od vrhunca zabilježenog u 2023., dok je novi sigurnosni sporazum doveo do toga da Meksiko izruči desetke osuđenih članova bandi SAD-u.

Banco de México (Banxico, središnja banka) već dugo nastoji modernizirati platni sustav. Godine 2004. pokrenula je SPEI, pionirsku platformu za elektronička plaćanja u korporativnom bankarstvu – jednu od prvih takve vrste u zemljama u razvoju – koja je ubrzo proširena na transakcije s građanima u stvarnom vremenu. U nastojanju da proširi pristup Banxico je predstavio dvije dodatne platforme za maloprodajno plaćanje: CoDi 2019. i DiMo 2023. Međutim, obje su imale problema sa širokom prihvaćenošću. Unatoč tome, ti su sustavi donijeli opipljive koristi. Međubankovni prijenosi porasli su s oko 1,5 milijuna u prvom tromjesečju 2004. na više od 416 milijuna u prvom tromjesečju 2025. Ipak, unatoč tom rastu od gotovo 28 tisuća posto, instant plaćanje ostaje nedovoljno iskorišteno i moglo bi se učinkovitije iskoristiti za rješavanje strukturnih izazova Meksika.

Druga tržišta u nastajanju nude korisne modele. Brazilska središnja banka pokrenula je 2020. Pix, nacionalnu shemu instant plaćanja koja omogućuje besprijekorne prijenose novca između pojedinaca, tvrtki i državnih tijela. Umjesto da zahtijevaju od korisnika da preuzmu namjensku aplikaciju, financijske institucije integrirale su Pix izravno u svoje platforme. Prijenosi se usmjeravaju putem Pix “ključeva” – broja mobitela, adrese e-pošte, ID-a poreznog obveznika ili nasumičnog koda – čime nestaje potreba za unosom broja računa i sustav postaje široko dostupan. End-to-end enkripcija, praćenje prijevara u stvarnom vremenu i višefaktorska autentifikacija štite privatnost i sigurnost korisnika. Nudeći brz, siguran i jednostavan način svakodnevnog plaćanja – od kupnje u maloprodaji do najma – Pix je postao sastavni dio svakodnevnog života. Budući da su gotovo sve financijske institucije zakonski obvezne sudjelovati, više od 150 milijuna ljudi – gotovo cijelo odraslo stanovništvo Brazila – redovito se koristi njime. Utjecaj na financijsku uključenost bio je zapanjujući. Do 2023. više od 87 posto Brazilaca imalo je račun u financijskoj instituciji, u odnosu na 77 posto u 2019. Tijekom istog razdoblja, upotreba gotovine naglo je pala, sa 76,6% na 40,5 posto, dok je Pix porastao u popularnosti. Sada čini 43 posto svih bezgotovinskih transakcija.

Prilagođavanje stvarnosti

Drugi primjer je India Stack. Ova inicijativa, koja povezuje sustav biometrijske identifikacije Aadhaar, vladin program Jan Dhan financijske uključenosti i platformu za instant plaćanje UPI, omogućuje ljudima otvaranje računa u roku od nekoliko minuta i plaćanje telefonom ili QR kodom. Brojke govore same za sebe: vlasništvo računa poraslo je s oko 35 posto na gotovo 90 posto u jednom desetljeću, troškovi uključivanja dramatično su pali, a UPI sada obrađuje desetke milijardi platnih transkacija svaki mjesec – čak i u ruralnim područjima. Postoje i dokazi da se porezna usklađenost poboljšala i u Brazilu i u Indiji.

Kako bi postigao slične rezultate, Meksiko mora nadograditi svoje SPEI i DiMo sustave prilagođavanjem najučinkovitijih elemenata Pixa i drugih platformi za tržišta u nastajanju lokalnoj stvarnosti. Postupni program koji nudi jednostavan i pouzdan način obavljanja svakodnevnih transakcija – podržan uobičajenim identifikatorima kao što su telefonski brojevi ili e-pošta, pouzdanim sigurnosnim protokolima i jasnim mehanizmima rješavanja sporova – mogao bi postupno smanjiti ovisnost o gotovini, proširiti pristup formalnom financiranju i poboljšati provedbu, čime bi se ojačale javne financije i pomoglo u osiguravanju fiskalne stabilnosti.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”