Pandemija “španjolske gripe” iz 1918. trajala je tri godine.
Koliko će još trajati pandemija? Nitko ne zna. Broj zaraza koronavirusom pada, ali pogrešno je misliti da je pandemija gotova, kažu stručnjaci.
Nedavni pad broja slučajeva znači da vjerojatno počinje period smirivanja pandemije koji se može okarakterizirati kao “obuzdavanje“ virusa, ali “to nije isto što i kraj pandemije“, napisao je u Los Angeles Timesu u veljaču dr. Eric Topol, profesor molekularne medicine na Istraživačkom institutu Strips u San Diegu.
Koliko će još trajati pandemija? Nitko ne zna. Broj zaraza koronavirusom pada, ali pogrešno je misliti da je pandemija gotova, kažu stručnjaci.
Nedavni pad broja slučajeva znači da vjerojatno počinje period smirivanja pandemije koji se može okarakterizirati kao “obuzdavanje“ virusa, ali “to nije isto što i kraj pandemije“, napisao je u Los Angeles Timesu u veljaču dr. Eric Topol, profesor molekularne medicine na Istraživačkom institutu Strips u San Diegu.
“Kada državnici kažu da samo trebamo nastaviti živjeti s virusom i ukinuti sve restrikcije, ljudi to nažalost protumače kao znak da je pandemija gotova – zauvijek“, rekao je Topol i dodao da je takvo razmišljanje puka fantazija jer je moguće da ćemo se s virusom boriti još mjesecima i godinama.
Što nas uči povijest
Nedavna povijest pokazala nam je da pandemije mogu potrajati i po nekoliko godina.
Pandemija “španjolske gripe” iz 1918. trajala je tri godine, a njezin četvrti val iz 1920. za neke je američke gradove bio smrtonosniji od poznatijeg drugog vala u 1918., napisao je John Barry, autor knjige “The Great Influenza: The Story of the Deadliest Pandemic in History“.
Znanstvenici su nedavno počeli proučavati pandemiju “ruske gripe“ iz 1889. da bi našli naznake za to kako bi se trenutna pandemija covida mogla razvijati jer sumnjaju da joj je uzročnik bio koronavirus, a ne virus gripe.
Postoje sličnosti između ovih dviju pandemija. Ruska pandemija prvi put se pojavila u proljeće 1889 na području današnjeg Uzbekistana. Proširila se svijetom u tri vala tijekom tri godine, kazao je epidemiolog Dr. George Rutherford sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu.
Gripa je specifična po tome što najteže pogađa vrlo mlade i stare ljude, dok je ruska gripa “pogodila samo stare“, dodao je Rutherford. Zanimljivo je da su simptomi specifični za pandemiju 1889. bili gubitak njuha i okusa, kao i kod covida-19.
U iscrpnom izvješću znanstvenika Haralda Brüssowa, objavljenom prošle godine u ožujku u časopisu Microbial Biotechnology, stoji kako je izgledno da bi period povećanog broja smrtnih slučajeva vezanih uz covid-19 mogao potrajati i dulje od pet godina.
Pandemija iz 1889. u Englesku i Wales stigla je godinu poslije i do 1892. uzrokovala velik broj smrti. Tijekom iduće dvije godine broj smrtnih ishoda je pao, ali je “i dalje bio znatno viši nego u vremenu prije pandemije.“
“Iz ovih podataka može se vidjeti da je ova pandemija, koja je nalik pandemiji covida, trajala pet godina, što znači da bi nas covid mogao mučiti i nakon 2022. ako kampanje za cijepljenje ne promijene “prirodni“ tijek virusa“, napisao je Brüssow, dodajući da “zasad nije jasno hoće li tijek događanja ove pandemije biti sličan onome od prije 140 godina.“
“Važno je spomenuti i brojne razlike između pandemije ruske gripe i pandemije covida-19. Za trajanja ‘ruske ‘ manje su se koristile maske, mjere karantene bile su rijetke, a cjepiva nedostupna.“
Spremni za najgori scenarij
“Još postoji mogućnost da virus mutira, postane opasniji i zaobiđe imunitet stvoren cjepivima i preboljenjem“, kazao je Topol.
Zato je važno biti spreman za najgori scenarij, trebamo nadzirati nove skokove u broju zaraženih, pratiti virus u otpadnim vodama, poboljšati ventilacijske sustave i stvoriti cjepivo za sve varijante virusa, napisao je Topol.
Zbog mogućih novih varijanti ključno je nastaviti s cijepljenjem kako bi spriječili nastanak novih, mutiranih varijanti.
“U svijetu imamo milijarde necijepljenih ljudi koji nemaju zaštitu od prijašnjih infekcija“, kazao je Topol. “Kad se virus ne kontrolira, kao što je to slučaj sada, povećava se šansa za nastanak novih varijanti“.
Stručnjaci još proučavaju BA.2, podvrstu varijante omikron.
BA.2 se vjerojatno lakše prenosi od glavne podvrste BA.1, a postoje izvješća po kojima uzrokuje i teže simptome, tvrdi Rutherford.
No BA.2 je zaslužan za relativno mali postotak slučajeva zaraze u svijetu.
“Trenutačno ne izgleda da će BA.2 prerasti u veliku prijetnju, ali ne bi nas trebalo čuditi ako se u sljedećim mjesecima pojavi nova varijanta koja će zaslužiti vlastito grčko slovo“, napisao je Topol.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu