Crna Gora i Albanija zajednički su pokrenule prve konkretne poteze oko gradnje Jadransko-jonske autoceste, na dijelu koji prolazi kroz te dvije zemlje. U Pekingu, u sklopu ekonomskog foruma između Kine i zemalja središnje i istočne Europe, Ivan Brajović, crnogorski ministar prometa i pomorstva potpisao je Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prometa i pomorstva Crne Gore, Ministarstava transporta i infrastrukture Albanije i kineske kompanije Pacific Construction Group Corporation Limited (CPCG) o realizaciji projekta izgradnje Jadransko-jonske autoceste po modelu javno-privatnog partnerstva.

Memorandumom je utvrđen mehanizam suradnje između Crne Gore, Albanije i kompanije CPCG, kao i aktivnosti u realizaciji zahtjevnog projekta u Crnoj Gori i Albaniji. Kompanija CPCG jedna je od najvećih privatnih kineskih kompanija, a osnovna joj je djelatnost projektiranje i izgradnja infrastrukture, posebno prometne. U Crnoj Gori kineska kompanija CRBC već gradi autocestu Bar-Boljare.

Jadransko-jonska autocesta, duga 1100 kilometara, prolazila bi kroz Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, te tako povezivala jugoistok Europe sa zapadom. O toj ključnoj prometnici za regiju, u kojoj sudjeluju četiri zemlje članice Europske unije i četiri koje to žele postati, dosad se govorilo kao o projektu o kojem bi se ozbiljno moglo raspravljati tek nakon 2020. godine, kada se pripreme prostorno-planski dokumenti i završe studije izvedivosti. Konačan koridor, tvrdi se, neće biti poznat do 2030. godine, a prema riječima hrvatskog ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaš Dončića tek 2050. godine postoji mogućnost dovršenja te autoceste.

Zato je prilično iznenađenje potez Crne Gore i Albanije koje su u planove uvele kinesku kompaniju, što bi, iako te dvije zemlje nisu članice EU, moglo potaknuti protivljenje građevinara iz Unije, ali i regije, kojima su jedan od ključnih problema nedostatak posla.

Kada je riječ o Hrvatskoj, koja je izgradila 90 posto autoceste na svom teritoriju, otpor u pojedinim oporbenim krugovima izazvao je prijedlog da se autocesta u Pločama poveže s Dalmatinom, te kroz Popovo polje u BiH ide prema jugu. Dubrovnik bi se spajao priključkom. Međutim, ministar Hajdaš Dončić je rekao kako je logičnije da koridor ide kroz BiH jer bi na području Hrvatske 70 posto autoceste trebalo graditi na vijaduktima i tunelima, za što “nikada nećemo dobiti novac za sufinanciranje jer je preskupo”.