Ukupna robna razmjena između Srbije i Hrvatske u 2016. godini dosegnula je 903,8 milijuna eura i bilježi godišnji rast od 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dok je srpski izvoz u Hrvatsku porastao za 17 posto, na 467,3 milijuna eura, uvoz iz Hrvatske lani se smanjio za 6,1 posto i iznosio je 436,5 milijuna eura. Suficit u robnoj razmjeni, u korist Srbije, iznosi 30,8 milijuna eura, pišu Večernje novosti. Nenad Đurđević, direktor sektora za ekonomske odnose s inozemstvom Privredne komore Srbije (PKS), smatra da su gospodarska povezanost i suradnja dvije susjedne zemlje dobre i da koriste svima.

Prilika u Podunavlju
"Hrvatska je članica Europske unije, Srbija je članica Cefte, što donosi brojne prednosti. PKS smatra da se suradnja može proširiti i na ujedinjenje kapaciteta u komplementarnim gospodarskim granama. Tu, osim poljoprivrede, pripada i strojogradnja, energetika, kao i poboljšanje energetske učinkovitosti. U svim tim područjima moguće je povećanje zajedničkih ulaganja", kaže Đurđević. Prema njegovim riječima, neiskorišteni potencijal su pogranična područja koje povezuje Dunav, zbog čega je važno uspostaviti punu plovnost rijeke.  "Trebalo bi uvesti poticaje za razvoj tih krajeva, da i srpsko i hrvatsko stanovništvo bolje žive. Važno je iskoristiti koompatibilnosti tih područja, a ne nametati određeni model suradnje", objašnjava Đurđević.

On ukazuje da donekle zabrinjava situacija u hrvatskom Agrokoru, koji u Srbiji ima nekoliko tvrtki. "Pratimo kako bi se kriza iz Agrokora mogla odraziti na naše kompanije, na nekoliko njih koji se bave preradom hrane u Srbiji", kazao je Đurđević. On također navodi da je dobar model udruživanja kompanija, posebno kada je riječ o nastupima na dalekim tržištima, poput Bliskog istoka i Afrike.

Najvažniji izvozni proizvod srpskih kompanija u Hrvatsku lani je bio rafinirani bakar. Prošle godine je u Hrvatsku izvezen bakar vrijedan 43 milijuna eura, što je oko 10 posto udjela u ukupnom izvozu u Hrvatsku. Na drugom mjestu je motorni benzin, uključujući i onaj za zrakoplove, vrijedan 14,7 milijuna eura, a na sličnoj razini je i izvoz rafiniranog suncokretovog ulja ili šafranike, sa 14 milijuna eura i električna energija vrijedna 11,3 milijuna eura. U ukupno ostvarenom izvozu Srbije u 2016. godini Hrvatska je na osmom mjestu, prema podacima PKS-a, a prema visini ostvarenog uvoza Hrvatska je 2016. godine za Srbiju bila na 13. mesto. 

Uvoze automobile, ulje…
Kada je riječ o strukturi uvoza u Srbiju iz Hrvatske, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prednjači tzv. nerazvrstana roba, sa 89,9 milijuna eura, koja čini 20 posto udjela u ukupnom uvozu, a slijede automobili vrijedni 25,7 milijuna eura, te ostala laka ulja i proizvodi ukupne vrijednosti 18,2 milijuna eura. Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), ukupna neto ulaganja hrvatskih građana u Srbiji u razdoblju od 2007. do 2013. godine iznosila su 323,87 milijuna eura, što Hrvatsku dovodi na deveto mjesto među zemljama s najvećim neto ulaganjima stranih investitora u Srbiju u promatranom razdoblju. 

Poslovanje u Srbiji

Agrokor na prvom mjestu po ulaganju
Na prvom je mjestu po ulaganjima iz Hrvatske u Srbiju Agrokor. Kompanija je u prehrambenu industriju uložila ukupno 614 milijuna eura i zapošljava više od 10.000 osoba. Slijedi Nexe Grupa u području građevinske industrije, koja je uložila 100 milijuna eura i zaposlila 528 radnika. Vindija je uložila 37 milijuna eura zaposlivši 357 radnika.