Izvoz je zaslužan za rast gospodarstva Srbije i dostigao je 51 posto BDP-a u 2018, dok je prije 12 godina činio 30 posto.

Međutim, za taj su rast zaslužnije tvrtke u stranom, nego u domačem vlasništvu, navodi Politika, pozivajući se na studiju Svjetske banke pod nazivom Nova agenda za privredni rast Srbije. Navode da polovina srpskog izvoza potiče od firmi u stranom vlasništvu, koje imaju malo dobavljača u zemlji. 

Srpski izvoz bez Srba 
"Tvrtke s učešćem stranih direktnih investicija nabavljaju mali dio sirovina u Srbiji. Domaći inputi, s izuzetkom radne snage i energije, čine samo devet posto troškova inputa u 2019. S druge strane, gotovo 30 posto povećanja izvoza uključuje uvoz robe na preradu u Srbiju nakon čega se izvozi u zemlju porijekla. Zbog toga su male mogućnosti za preljevanje pozitivnih efekata i učešće lokalnih poduzeća u globalnim lancima vrijednosti.

Na primjer, Fiat iz Kragujevca, koji je značajna strana direktna investicija, nije bio pokretač industrije dijelova jer većinu uvozi", navode stručnjaci Svjetske banke u analizi. "Statistički viša stopa rasta srpskog izvoza, kad se analizira, pokazuje da u srpski izvoz Srbi nisu uključeni, izjavio je Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. "Mi imamo dvije realnosti: jednu statističku, u kojoj je sve dobro, i drugu realnu. Jedna dimenzija rasta je kvantitativno povećanje, a druga razvoj, odnosno kvalitativno povećanje.  Motiv za dolazak stranih investitora jesu niske zarade, minimalac plus 20 posto, što čini platu od 300 eura, koliko se kod njih dobiva.

Stranci ne vuku domaća mala i srednja poduzeća. Zastava iz Kragujevca, kakva god da je bila, predstavljala je motor privrede. Imala je 450 kooperanata za 2000 proizvodnih pozicija, zapošljavala 30.000 ljudi i tri puta toliko kooperanata. Sada ima 2400 zaposlenih koji malo rade, malo ne rade. Njihov automobil nije naš proizvod jer nema niti 20 posto domaćih komponenti i ne može se izvoziti u Rusiju kao srpski proizvod bez carina", kaže Savić.

Bez prepoznatljiva proizvoda 
Dodaje da Srbija danas nema industrijski proizvod po kojem se prepoznaje – nekad su to bili automobili, traktori radio-prijemnici, televizori, a danas je to jeftina energija i radna snaga. Izvozi smrznute maline, namotane kablove, sjedala za automobile.  Na izvoz smrznutih malina osvrnuli su se i savjetnici u Svjetskoj banci.  Srbija je jedan od svjetskih lidera u proizvodnji smrznute maline, ali baš zato što se izvoze smrznute, taj posao ostvaruje relativno malu dodanu vrijednost u usporedbi s izvozom svježih malina.

Kako navode, to bi se trebalo promijeniti uvođenjem sorti za direktnu potrošnju i novim tehnologijama za preradu. Iako je Srbija duplirala izvoz, stranim tržištima je ponudila samo 47 novih izvoznih proizvoda, a složenost izvoza nije se povećavala.  Istovremeno, u Hrvatskoj se pojavio 201 novi izvozni proizvod, a u Litvi njih 312. Opada izvoz složenijih proizvoda, a raste izvoz sirovina i proizvoda niže dodate vrijednosti, kao što su čelik, bakar, kukuruz, pšenica, jabuke. Srbija mora povećati izvoz na 80 procenata BDP-a, koliki imaju ostale male europske ekonomije u tranziciji i tek bi tada izvoz predstavljao poticajan izvor rasta.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’