Izvan interneta povjerenje gradimo na temelju onoga kako govorimo, bilo da djelujemo pijano ili poremećeno, a na iracionalnoj razini čak i na temelju rasne i dobne pripadnosti. Na internetu se, pak, stvari dodatno kompliciraju, tvrdi Bruce Schneier, kriptograf, bloger i rušitelj uvriježenih ideala o računalnoj sigurnosti.

Više ni ne razmišljamo kad svojim prijateljima omogućimo pristup slikama s godišnjeg odmora koje smo objavili na Flickru, koji je u vlasništvu Yahooa. Toliko smo se naviknuli na otkrivanje intimnih detalja, piše Schneier, da smo zaboravili da Facebook naše poslanice može pročitati kad god poželi. Schneier je voditelj odjela za sigurnost tehnologije u britanskoj telekomunikacijskoj tvrtki BT. Njegova nova knjiga "Liers and Outliers: Enabling the Trust That Society Needs to Thrive" prepuna je zlih slutnji, koje se ne tiču toliko tehnologije koliko ranjivosti srca i uma. "Tehnologija mijenja našu društvenu komunikaciju, no to se lako zaboravlja", piše Schneier. "U tom nas okviru tradicionalna intuicija povjerenja i sigurnosti lako može iznevjeriti." To donosi nove dileme u internetskom dobu. Kako znate je li elektronička pošta koja naizgled stiže od banke prava? Možete li Appleu povjeriti podatke o kreditnoj kartici? Možete li vjerovati da će vlasti poštovati vašu privatnost na internetu?

Pokazalo se da je jedan član Anonymousa, koji se predstavljao nadimkom Sabu, zapravo doušnik FBIja koji je pomogao u podizanju optužnice protiv nekolicine hakera. Scheier piše da je povjerenje ljepilo društva, a osigurali smo ga na različite načine – pomoću moralnih normi, ugleda u zajednici, zakona i sigurnosnih alata, u koje se danas ubraja i tehnologija prepoznavanja lica. Najviše ga brine lažljivost privatnih tvrtki te vladinih agencija koje slijede vlastite interese u svrhu nadzora ili trgovine. Apple upravlja memorijom na našim iPhoneima, Google prati što pretražujemo i kome pišemo putem Gmaila. "Sad smo prisiljeni vjerovati svim tim tijelima", upozorava Scheier. "Google pruža sjajne usluge svojim klijentima, no problem je u tome što vi niste klijent. Sigurnost je danas zbirna izlika za svaku vrstu autoritatnih aktivnosti, ali i za beskorisno djelovanje i zaradu tvrtki." Ni Schneier se baš ne skriva u špilji. Na Twitteru ga prati gotovo 21.000 korisnika, a ima i stranicu na Facebooku.

Tužio je Američku agenciju za sigurnost u prometu zbog korištenja uređanja za snimanje tijela, a ljude potiče da se usprotive sigurnosnim snimanjima jer je važno očuvati pravo na izbor. Povremeno kritizira konzultante na području sigurnosti, uzdiže hakere i zalaže se za anonimnost na internetu. Stewart Baker, koji piše o kriptografiji i koji je bivši glavni pravnik Državne agencije za sigurnost, kaže da Scheier ima oprečne ideale. Baker tvrdi da ne možete inzistirati na anonimnosti te istovremeno očekivati uspostavu sustava povjerenja. "Po osobnom je senzibilitetu sklon odmetnicima, no shvaća da ne možemo svi biti skloni odmetnicima", dodaje Baker. Scheier kaže da ga najviše brine sveprisutan nadzor: čitači registarskih pločica, senzori, geolokacijsko praćenje i ostalo. "Imajte na umu", upozorava Scheier, "da internet nikad ne zaboravlja."

Somini Sengupta