Zemlje Europske unije prošle su godine u prosjeku u istraživanje i razvoj uložile dva posto BDP-a, pri čemu se Hrvatska našla pri dnu ljestvice po intenzitetu ulaganja dok su vodeća mjesta pripala nordijskim zemljama, pokazale su u ponedjeljak procjene europskog statističkog ureda.

Prošle je godine 28 zemalja EU-a u istraživanje i razvoj uložilo ukupno gotovo 275 milijardi eura, što odgovara oko 2,02 posto BDP-a Unije, utvrdio je Eurostat u prvom izvješću utemeljenom na novoj metodologiji ESA 2010, uključujući u ulaganja i nabavu vojne opreme.

Time je intenzitet ulaganja ojačao u odnosu na 2004. kada su dosegnula vrijednost od 1,76 posto BDP-a, iako Unija i dalje osjetno zaostaje za velikim svjetskim gospodarstvima, upozoravaju u Eurostatu.

Tako je Južna Koreja u 2011. godine zabilježila intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj mjeren udjelom u BDP-u od 4,04 posto, Japan od 3,38 posto (također u 2011.) a SAD od 2,81 posto (u 2012.).

Za EU-om zaostaju pak Kina, koja je u 2012. zabilježila vrijednost ulaganja u istraživanje i razvoj u visini 1,98 posto BDP-a, te Rusija s 1,1 posto (također u 2012.).

Među zemljama članicama najveći intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj, iznad razine od tri posto BDP-a, bilježile su u 2013. Finska, od 3,32 posto, Švedska, od 3,21 posto, te Danska, od 3,05 posto.

Hrvatska je pak u skupini zemlja s najnižim intenzitetom ulaganja u istraživanje i razvoj u 2013., od 0,81 posto, i izdvaja se najizrazitijim smanjenjem tog intenziteta u odnosu na 2004. kada je iznosio 1,03 posto.

Najniži intenzitet ulaganja bilježila je u 2013. Rumunjska, od 0,39 posto. Slijedi Cipar s 0,48 posto, Latvija s 0,6 posto, Bugarska s 0,65 posto, Grčka s 0,78 posto.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

Među pojedinim sektorima najveći je udio u ukupnim ulaganjima u istraživanja i razvoj na razini EU-a u 2013. ponovo imao poslovni sektor, od 64 posto. Slijedi sektor visokog obrazovanja s 23 posto, te sektor državne uprave, s 12 posto.

Poslovni je sektor bilježio najveći udio u ulaganjima u istraživanje i razvoj u 23 zemlje članice, uz izuzetak Grčke, Cipra, Latvije, Litva i Rumunjske. Najveći je udio, od 77 posto, bilježio u Sloveniji. Slijedi Irska sa 72 posto.

U Hrvatskoj je u 2013. na poslovni sektor otpadala polovina ulaganja u istraživanje i razvoj, u usporedbi sa 42 posto koliko je odgovarajući udio iznosio u 2004.

Hrvatska je ujedno našla u skupini zemalja EU-a s najvećim udjelom državnog sektora u ukupnim ulaganjima u istraživanje i razvoj u 2013., od 26 posto. U 2004. iznosio je 21 posto.

Najveći je bio udio državnog sektora u ukupnim ulaganjima u Rumunjskoj, 49 posto, slijedi Bugarska s 30, Latvija s 29, te Grčka i Poljska s po 27 posto.

Sektor visokog obrazovanja imao je prošle godine najveći udio u ukupnim ulaganjima u istraživanje i razvoj na Cipru, od 57 posto. Slijedi Litva s 55 posto, te Latvija sa 43 posto.

U Hrvatskoj je prema Eurostatovim procjenama udio sektora visokog obrazovanja u ulaganjima u istraživanje i razvoj u 2013. kliznuo na 24 posto, sa 37 posto koliko je iznosio u 2004.