Dok se Njemačka hvali svojim gotovo izbalansiranim proračunom, i poziva druge države Europske unije da se ugledaju u nju, daleko od toga da i ta država nije platila poprilično visoku cijenu politike štednje. Naime, najveće europsko gospodarstvo već godinama zanemaruje ulaganja u infrastrukturu što mu ugrožava potencijal rasta, ali i otvaranje novih radnih mjesta.

Njemačka troši mnogo manje novca na ulaganja u infrastrukturu od drugih europskih država i SAD-a, a već sada se vide posljedice takve politike na nekad fantastičnim njemačkim autocestama, plovnim putevima, školama i drugoj fizičkoj imovini. Najbolja ilustracija laganog, ali postojanog propadanja ovomjesečno je zatvaranje Kielskog kanala, važnog unutarnjeg plovnog puta koji povezuje Sjeverno s Baltičkim morem, kako bi se popravile dotrajale ustave. Riječ je o prvom zatvaranju Kielskog kanala u njegovoj 118 godina dugoj povijesti, a ono je imalo i konkretne financijske efekte jer su brojni teretni brodovi morali prevaljivati skuplji, gotovo 1000 kilometara duži put oko Danske.  "Zatvaranje je izazvalo velik nered, posebno ako se promatra u svjetlu toga što se Njemačka predstavlja kao poželjna i inovativna lokacija za biznis", požalio se The Wall Street Journalu, Peter Messer, glavni upravitelj njemačkog United Canala Agencyja, tvrtke sa sjedištem u Kielu koja pruža usluge teretnim brodovima. Brodovlasnici se pak tuže kako im je zatvaranje kanala nabilo troškove i za 15.000 dolara po putovanju.Ni na suhome stanje nije bolje, štoviše tamo se još više osjete gotovo epidemijski razmjeri podinvestiranja.

Tako glavni ekonomist KfW-a za javni sektor Jörg Zeuner kaže kako je vrlo zabrinjavajuće što lokalne vlasti u Njemačkoj imaju na čekanju infrastrukturne projekte vrijedne 100 milijardi eura.Berlinu njegovi partneri iz Europe i SAD-a već neko vrijeme predlažu da se uslijed sve dubljeg pada eurozone u recesiju okrene od svoje ekonomske politike koja ovisi o velikom trgovinskom višku prema jačoj domaćoj potražnji. Ekonomisti smatraju kako bi tome svakako pridonijela i veća ulaganja u infrastrukturu. Međutim Nijemci za to ne žele ni čuti i ustraju na tvrdnji kako je jedini način da se eurozona otrgne krizi rezanje zaduživanja države, a upravo Njemačka, unatoč svojim robusnim financijama, bit će predvodnik toga smjera.Strani ulagači još ne obraćaju pažnju na zapuštenost njemačke infrastrukture, no to je više rezultat fantastičnog stanja u kojem je ona bila prije izbijanja krize. Ulaganja u infrastrukturu lani su pala za 9,5 posto na 39,5 milijardi dolara, a izvjesno je kako će se taj trend nastaviti i ove godine. 

Propuštaju priliku

Zbog tvrdoglavosti trpi cijela eurozona

Posljedice pada investicija u infrastrukturu u Njemačkoj osjećaju se i izvan granica najvećeg europskog gospodarstva. "Inicijativa vlade da potakne ulaganja u zemlji, bila bi dobra za Njemačku, ali i za eurozonu. Slabašne javne investicije pridonose padu potražnje u njemačkom gospodarstvu, što usporava oporavak eurozone", smatra Francesco Giavazzi, ekonomist s talijanskog sveučilišta Bocconi. Napominje kako su njemački vlakovi i dalje točni, no unatoč tome Berlin propušta priliku poticanja rasta privatnog sektora kroz programe javno-privatnog partnerstva. "Većim ulaganjima povećava se i potencijal outputa", zaključuje Giavazzi.