Inflacija u Europskoj uniji i eurozoni ponovo je oslabila u srpnju, nakon blagog ubrzanja u prethodnom mjesecu, dok je u Hrvatskoj ostala nepromijenjena, pokazalo je danas izvješće europskog statističkog ureda.

U prošlom je mjesecu godišnja inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u 28 zemalja EU kliznula na 0,6 posto, s 0,7 posto koliko je iznosila u lipnju. Time se ponovo spustila na svibanjsku razinu, pokazuju podaci Eurostata.

Oslabila je i inflacija u eurozoni, i to na 0,4 posto, najnižu razinu u gotovo pet godina, čime je Eurostat potvrdio preliminarnu procjenu objavljenu zadnjeg dana srpnja. U lipnju je godišnja inflacija u eurozoni iznosila 0,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Slabašan gospodarski oporavak u zoni primjene jedinstvene europske valute spustio je inflaciju na razine kakve je bilježila na vrhuncu recesije u drugoj polovini 2009. godine, potpirivši ujedno strah od pada cijena. Iako može zvučati primamljivo za potrošače, deflacija nepovoljno utječe na gospodarstvo jer potiče potrošače i kompanije da odgađaju nabavku u očekivanju još nižih cijena.

Među pojedinim zemljama EU-a najvišu je godišnju stopu inflacije mjerenu HICP-om prema današnjem izvješću zabilježila Austrija, od 1,7 posto. Slijede Rumunjska s 1,5 posto i Luksemburg s 1,2 posto.

Najveći je pad cijena u srpnju na godišnjoj razini zabilježila Bugarska, za 1,1 posto.

U Hrvatskoj su cijene mjerene HICP-om porasle u srpnju 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, istim tempom kao i u lipnju.

Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u 28 zemalja Europske unije u prosjeku u srpnju pale 0,5 posto. U eurozoni smanjile su se 0,7 posto.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

U Hrvatskoj su cijene u srpnju porasle 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, procjenjuju u Eurostatu.