EN DE

Ima li smisla baš svako istraživanje koje znanstvenici požele

Autor: Vesna Sesvečan
07. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Koristeći samo ‘zdrav razum’ ne može se doći do dubinskih znanstvenih spoznaja, no ponekad se istraživanja bave pitanjima na koja zaista ne treba trošiti vrijeme i trud

Utvarajući si da sam “znanstveni um”, volim čitati novosti o znanstvenim dostignućima. Znanstvenicima možemo zahvaliti za mnoge važne stvari u životu, od antibiotika preko mikrovalnih pećnica, do interneta i automobila, i mnogih drugih stvari koje primamo zdravo za gotovo.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zapravo, neka znanstvena dostignuća izgledaju kao čudo. Tipkate na računalu, a to netko čita na drugom kraju svijeta. Mrak!Međutim, tu i tamo, homo sapiens prijeđe, kako bi Amerikanci rekli “ekstra milju”, bez prave potrebe. Znanstvenici, kao pripadnici te vrste, nisu izuzetak pa ponekad vrše vrlo neobična istraživanja, a ponekad i ozbiljna istraživanja završe šašavim zaključcima. Koji ponekad vrijeđaju zdrav razum. Donosimo kratak pregled novih istraživanja, rezultate objavljene u nekih tjedan dana. “Djeca ozbiljno pate kad su im roditelji povrijeđeni.” Nevjerojatno… Teško za povjerovati. Trebamo li znanstveno istraživanje da bismo doznali da djeca pate kad im je roditelj povrijeđen? Ako ste ikada sreli barem jedno dijete u životu onda znate da dijete izuzetno vezano uz roditelja i da suosjeća s njim i tješi ga. Za to ne trebamo skupo istraživanje. “Mobilni telefoni raznose bakterije u bolnicama”. Fascinantno štivo. Evo izvoda: “Istraživači su testirali mobilne telefone od 200 liječnika i medicinskih sestara u bolnicama i ustanovili da 95 posto mobilnih telefona na sebi nosi neki tip bakterije”. Nevjerojatno. Dirate sve i svašta tijekom dana, mobitel koristite bezbroj puta, pa i s vrlo malim mozgom možete zaključiti da će neke baterije završiti na mobitelu. No, vi imate normalan mozak, a znanstvenici mali jer im treba istraživanje da zaključe ono što smo i vi i ja spoznali u dvije sekunde.“Izletnici u krevetu ne bi trebali imati insekt”. Naslov ovog istraživanja je sasvim u redu, no znači li to da bismo kod kuće trebali spavati s insektima. “Naknade poboljšavaju zdravlje nezaposlenih”. Još jednom, evo izvoda iz istraživanja: “Naši rezultati sugeriraju da postoji viša razina stresa u osoba koje su nezaposlene i ne primaju naknadu”. Dobro, zamislite dvije situacije. Prva, dobili ste otkaz i nemate prebijene pare. Druga, dobili ste otkaz, ali primate mjesečnu naknadu za nezaposlene. Koja je situacija bolja? Ako istog trena ne možete odgovoriti – vi ste znanstvenik. “Problemi sa srcem u zlostavljanih žena”. Jedan od nalaza tog istraživanja: “Žene koje su prijavile zlostavljanje u braku vjerojatnije će imati više depresivnih simptoma”. Pa, ovo bi trebalo donijeti Nobela. Ako vičete na svoju ženu svaki dan i povremeno ju lupite, hoće li ona imati depresivnih simptoma? Ako je vaš odgovor “ne”, za vas je zatvor. Ili ste znanstvenik.

Utvarajući si da sam “znanstveni um”, volim čitati novosti o znanstvenim dostignućima. Znanstvenicima možemo zahvaliti za mnoge važne stvari u životu, od antibiotika preko mikrovalnih pećnica, do interneta i automobila, i mnogih drugih stvari koje primamo zdravo za gotovo.

Zapravo, neka znanstvena dostignuća izgledaju kao čudo. Tipkate na računalu, a to netko čita na drugom kraju svijeta. Mrak!Međutim, tu i tamo, homo sapiens prijeđe, kako bi Amerikanci rekli “ekstra milju”, bez prave potrebe. Znanstvenici, kao pripadnici te vrste, nisu izuzetak pa ponekad vrše vrlo neobična istraživanja, a ponekad i ozbiljna istraživanja završe šašavim zaključcima. Koji ponekad vrijeđaju zdrav razum. Donosimo kratak pregled novih istraživanja, rezultate objavljene u nekih tjedan dana. “Djeca ozbiljno pate kad su im roditelji povrijeđeni.” Nevjerojatno… Teško za povjerovati. Trebamo li znanstveno istraživanje da bismo doznali da djeca pate kad im je roditelj povrijeđen? Ako ste ikada sreli barem jedno dijete u životu onda znate da dijete izuzetno vezano uz roditelja i da suosjeća s njim i tješi ga. Za to ne trebamo skupo istraživanje. “Mobilni telefoni raznose bakterije u bolnicama”. Fascinantno štivo. Evo izvoda: “Istraživači su testirali mobilne telefone od 200 liječnika i medicinskih sestara u bolnicama i ustanovili da 95 posto mobilnih telefona na sebi nosi neki tip bakterije”. Nevjerojatno. Dirate sve i svašta tijekom dana, mobitel koristite bezbroj puta, pa i s vrlo malim mozgom možete zaključiti da će neke baterije završiti na mobitelu. No, vi imate normalan mozak, a znanstvenici mali jer im treba istraživanje da zaključe ono što smo i vi i ja spoznali u dvije sekunde.“Izletnici u krevetu ne bi trebali imati insekt”. Naslov ovog istraživanja je sasvim u redu, no znači li to da bismo kod kuće trebali spavati s insektima. “Naknade poboljšavaju zdravlje nezaposlenih”. Još jednom, evo izvoda iz istraživanja: “Naši rezultati sugeriraju da postoji viša razina stresa u osoba koje su nezaposlene i ne primaju naknadu”. Dobro, zamislite dvije situacije. Prva, dobili ste otkaz i nemate prebijene pare. Druga, dobili ste otkaz, ali primate mjesečnu naknadu za nezaposlene. Koja je situacija bolja? Ako istog trena ne možete odgovoriti – vi ste znanstvenik. “Problemi sa srcem u zlostavljanih žena”. Jedan od nalaza tog istraživanja: “Žene koje su prijavile zlostavljanje u braku vjerojatnije će imati više depresivnih simptoma”. Pa, ovo bi trebalo donijeti Nobela. Ako vičete na svoju ženu svaki dan i povremeno ju lupite, hoće li ona imati depresivnih simptoma? Ako je vaš odgovor “ne”, za vas je zatvor. Ili ste znanstvenik.

Autor: Vesna Sesvečan
07. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close