Svjetska potražnja za naftom rast će iduće godine sporije no što se dosada procjenjivalo unatoč oštrom padu cijena nafte, koji bi mogao prouzročiti socijalnu nestabilnost u pojedinim zemljama proizvođačima, upozorila je u petak Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

U savjetodavnoj agenciji za energetiku pri Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sada očekuju da će potražnja za naftom iduće godine rasti za 900 tisuća barela dnevno, što je 230 tisuća barela manje no što su dosada prognozirali.

Ukupna će dnevna potražnja u 2015. iznositi 93,3 milijuna barela, procjenjuju.

Najviše su u najnovijem izvješću smanjili prognozu ruske potražnje za naftom, za koju sada očekuju da će iznositi 3,4 milijuna barela dnevno, što je 195 tisuća barela manje no što su izračunali u prošlomjesečnoj prognozi.

Upozoravaju pritom da jeftinija nafta ne potiče veću potražnju a oštar pad cijena, za više od 40 posto od lipnja, povezan s povećanjem proizvodnje iz škriljca u SAD-u, mogao bi imati i negativne posljedice.

U IEA-i tako tumače da će eventualnu korist od nižih cijena nafte za zemlje-uvoznike poništiti a možda i preokrenuti u štetu negativne posljedice nižih cijena u zemljama-izvoznicama.

"Niže cijene nafte značajno smanjuju potencijalne prihode od izvoza u zemljama neto-izvoznicama, smanjujući novčani priljev i nagrizajući potražnju", tumače u IEA-i.

"Posljedice takvog stanja vjerojatno će biti još teže u zemljama s izraženim problemom manjka likvidnosti, poput Venezuele i Rusije, jer će pojačati rizik mogućeg neurednog servisiranja financijskih obveza", pojašnjavaju dalje u agenciji.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

"Posljedični pritisak u smjeru pada cijena dodatno će zaoštriti rizik socijalne stabilnosti i financijskih teškoća budu li proizvođači imali teškoća s vraćanjem dugova", dodaje se.

U bogatim će pak članicama OECD-a "korist od nižih cijena dodatno će srezati mlaki gospodarski oporavak, slabi rast plaća i… deflatorni pritisci", pojašnjavaju u IEA-i.