Njemačka industrijska proizvodnja pala je u studenom treći mjesec zaredom, nadovezujući se na niz naznaka posustajanja najvećeg europskog gospodarstva pod utjecajem pojačanih rizika u inozemstvu.

Industrijska proizvodnja u Njemačkoj pala je u studenom za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema revidiranim podacima ministarstva energetike smanjena za 0,8 posto. Prva je procjena za listopad pokazivala 0,5-postotni pad proizvodnje. Analitičar Carsten Brzeski iz ING banke upozorava da neočekivano slabi podaci o industrijskoj proizvodnji zrcale veći rizik tehničke recesije, nakon 0,2-postotnog smanjenja aktivnosti u trećem tromjesečju.

Naime, najveća su kočnica za njemačko gospodarstvo trgovinski sporovi koje je potaknula politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, utjelovljena u geslu "America First". Aktivnosti blokiraju i prijetnja nereguliranog izlaska Velike Britanije iz Europske unije i slabiji rast tržišta u nastajanju. Izvješće o industrijskoj proizvodnji nadovezuje se na podatke objavljene u ponedjeljak o padu novih industrijskih narudžbi u studenom, za jedan posto u odnosu na listopad kada su gotovo stagnirale.

Najviše je u pretposljednjem mjesecu prošle godine potonula potražnja za njemačkim industrijskim dobrima u eurozoni, za 11,6 posto u odnosu na listopad. Domaća je potražnja uvećana za 2,4 posto. Međutim, vlada ne smatra da njemačko gospodarstvo usporava. Ministar gospodarstva Peter Altmaier kazao je za televiziju ARD da očekuje daljnji rast ekonomskih aktivnosti unatoč povećanim problemima iz inozemstva, budući da je domaće gospodarstvo još uvijek u dobrom stanju, a knjige narudžbi su pune.

"Postoje određeni rizici koji su prvenstveno povezani s inozemnim poslovanjem i s međunarodnom scenom. To su trgovinski sukobi i brexit", naglasio je Altmaier. U ministarstvu objašnjavaju pad industrijske proizvodnje jednokratnim faktorima, uključujući neuobičajeno velik broj neradnih dana zbog spajanja blagdana i vikenda i teškoće u automobilskoj industriji vezano za prilagodbu strožim standardima emisije štetnih plinova. Vanjske šokove i rizike ublažava živahno domaće gospodarstvo i snažna potrošnja u domaćinstvima, oslonjena na rekordno visoku zaposlenost, povećanje plaća, niske troškova zaduživanja i određene fiskalne poticaje.