Javni dug zemalja Europske unije i eurozone u trećem se kvartalu 2012. više-manje zadržao na razinama iz drugoga; na 90, odnosno 85 posto BDP-a. No, u odnosu na isto doba godinu prije povećan je za više od tri postotna boda. Na Cipru, u Irskoj  i Španjolskoj porastao je pritom za više od 10 bodova, a znatno više od prosjeka nabujao je i u Portugalu (sa 110 na 120%) i Italiji (sa 120 na 127% BDP-a), dvjema članicama koje visinom duga drže drugo i treće mjesto u EU. Ti nedavno objavljeni Eurostatovi podaci samo su neugodan podsjetnik na i dalje ranjivo okruženje i pritiske fiskalne konsolidacije kojima dužnička kriza izlaže vlasti europskih zemalja. U čarobiranju između potrebe konsolidiranja javnih financija i nastojanja da se podigne konkurentnost i krhki ekonomski rast mnoge vlade posljednjih godina posežu za mjerama štednje, ali i brojnim zahvatima u porezne sustave.  Zbog toga se danas, uostalom, sve češće govori i o ugroženosti europskoga socijalnog modela, koji je pod pritiskom već zbog demografije i slaba rasta, a kriza ga samo čini izraženijim.

Raznoliko društvo u EU
Iako porezne reforme podrazumijevaju s jedne strane rasterećenja, a s druge dodatna opterećenja (kroz više porezne stope ili proširenja osnovica), one novije rezultirale su zaustavljanjem višegodišnjeg trenda smanjenja udjela poreznih prihoda u BDP-u u zemljama Unije, kao uostalom i Hrvatske. Prema podacima europskih statističara, nakon četiri godine pada udjela tih prihoda u BDP-u (što prema metodologiji Eurostata uključuje i socijalne doprinose), u 2011. on je porastao sa 39,6 na 40 posto BDP-a 27 članica EU, odnosno sa 40,3 na 40,8 posto BDP-a eurozone, pri čemu je u 11 zemalja tako mjereno porezno opterećenje smanjeno, a u 16 povećano. Koliko je pak EU raznoliko društvo, pokazuju i velike razlike tih udjela među pojedinim članicama. U Danskoj on iznosi čak 48,5 posto, dok je u Bugarskoj, Litvi i Letoniji ispod 28 posto BDP-a. Gotovo u pravilu udjel poreznih prihoda u BDP-u u starim je članicama (razvijenijim ekonomijama) osjetno veći nego u novima. Kako podsjeća Vjekoslav Bratić s Instituta za javne financije (IJF) u analizi poreznih reformi, stare članice većinom prikupljaju približno podjednako novca od izravnih i neizravnih poreza te socijalnih doprinosa, dok se nove u većoj mjeri oslanjaju na neizravne (poput PDV-a). Porast udjela poreznih prihoda u BDP-u samo dijelom odražava proaktivne porezne mjere pojedinih zemalja u kroćenju deficita, tj. da je to je samo jedan od razloga njegovih oscilacija po godinama.

Osim promjena stopa, osnovica, poreznih razreda i posebnih režima u poreznom zakonodavstvu, na to uvelike utječe kretanje razine zaposlenosti i prodaje robe i usluga, te promjena ukupne razine BDP-a. Tako su i posljednji objedinjeni podaci mješavina tih varijabli koje kod raznih zemalja imaju i različit doprinos povećanju udjela poreznih prihoda.    No, u cjelini, u protekle je dvije godine najveći broj zemalja povećavao poreze na potrošnju, što je trend koji traje već dugo. Uz standardne ili snižene stope PDV-a te trošarine, dosta je zemalja posezalo i za većim ili progresivnijim oporezivanjem dohodaka, kroz veće porezne stope i/ili šire osnovice. No, kako ističe Bratić, za razliku od PDV-a, dugoročni je trend niže oporezivanje dohotka od rada i kapitala, što je pak u skladu s istraživanjima koja su potvrdila da je "PDV jedan od poreznih oblika s najmanjim negativnim učincima na gospodarski rast". U pogledu efikasnosti tog poreza u EU, međutim, drže da je bolje kloniti se izuzeća i sniženih stopa jer to nije dobar instrument preraspodjele, smanjuje proračunske prihode i sustav čini složenijim.

Hrvatska iznimka
Udjel doprinosa za socijalna osiguranja u 2011. je na razini EU ostao stabilan, a u EK među preporukama u uvjetima sporijeg rasta i potrebe smanjenja ističu kako je za neke članice uputan smjer manje oporezivanje rada uz veće oslanjanje na potrošne, imovinske i ekološke poreze. Ipak, u području socijalnih doprinosa desetak je zemalja posezalo za rješenjima čiji je efekt povećavano oporezivanje, dok se Hrvatska kroz smanjenje zdravstvenih doprinosa našla među rijetkima koje su išle na niže doprinose. Razmjerno malo zemalja išlo je u 2011. i u prvoj polovici 2012. na povećanje poreza na imovinu/nekretnine. Uz četiri mediteranske zemlje zahvaćene krizom, to su učinile još dvije baltičke. S obzirom na velike razlike u strukturi poreza, ali i strukturnim obilježjima ekonomija u EU, i recepti su različiti. Nekoliko godina krize i mjere fiskalnih vlasti doveli su i do pada prosječnih dohodaka i standarda kućanstava u mnogim zemljama EU. Gubitak radnih mjesta, skraćeni radni sati, manje aktivnosti u samozapošljavanju, a u nekim slučajevima zamrzavanje i rezanje plaća izravno su pogoršali njihovu financijsku situaciju. Između 2009. i 2011. realni bruto raspoloživi dohodak kućanstava pao je u dvije trećine zemalja EU.  U većini zemalja ekonomski i uvjeti na tržištu rada te rezovi povlastica i povećanje poreza pojačali su očekivano slabljenje tzv. automatskih stabilizatora iz prve faze krize. Vremenom su izgubljena neka prava ili su naknade postale znatno manje izdašne ili kraćega vijeka. Između 2009. i 2011. realni dohodak kućanstava pao je za više od četiri posto u Estoniji i Irskoj, više od sedam posto na Cipru i u Litvi te više od osam posto u Španjolskoj i gotovo 17 posto u Grčkoj.

Siromašno 8,7% zaposlenih
S rezovima su se suočili umirovljenici u Grčkoj, Latviji, Portugalu, Rumunjskoj. Naknade za nezaposlene smanjene su u Grčkoj, Litvi, Portugalu i Rumunjskoj, a dječji doplatci smanjeni su u Estoniji, Španjolskoj, Litvi, Letoniji, Portugalu, Rumunjskoj, Velikoj Britaniji. Neke mjere ostale su ograničene na samo nekoliko država. Minimalne plaće rezane su u Grčkoj, stambene povlastice u Velikoj  Britaniji; socijalna skrb u Španjolskoj. U Velikoj Britaniji, Litvi i Letoniji rezale su se roditeljske naknade. U kombinaciji s povećanjem poreza, riziku siromaštva više nego prije nisu izloženi samo nezaposleni. Premda je imati posao i dalje najbolja zaštita protiv siromaštva i isključenosti, ni posao nije jamstvo protiv rizika od siromaštva. U 2011. godini 8,7 posto zaposlenih živjelo je ispod praga siromaštva.

Oporezivanje imovine  

Na nekretnine se bacili mediteranski kvartet i baltički dvojac

U odnosu na druge vrste poreza, razmjerno se malo članica EU tijekom 2011. i 2012. upuštalo u inovacije u oporezivanju imovine. Dodatne prihode povećanjem postojećih zakonskih stopa ili proširenjem osnovica za oporezivanje nekretnina odlučilo je osigurati njih šest, dok je Nizozemska jedina intervenirala u smjeru smanjenja poreza. Uz četiri mediteranske zemlje koje se najčešće ističu u kontekstu dužničke krize i koje su suočene s najvećim pritiscima fiskalne konsolidacije – Grčku, Španjolsku, Portugal i Italiju, u krugu zemalja koje su odlučile više se osloniti na oporezivanje nekretnina su i dvije baltičke zemlje, Litva i Letonija. U nastavku donosimo pregled konkretnih promjena u pojedinim zemljama koje u svojoj analizi navodi V. Bratić. Nakon što je još 2010. uvela progresivni porez na nekretnine, GRČKA je uvela i posebnu naknadu na rezidentnu imovinu koja se računa na površinu stambene jedinice, a uzimajući u obzir njezinu starost i lokaciju. Naknada se prikuplja putem računa za struju.
ITALIJA je ukinula izuzeće za osnovne nekretnine i povećala katastarsku vrijednost nekretnina za 60 posto.
Progresivne stope za stambene objekte LETONIJA je udvostručila te proširila poreznu osnovicu uključivanjem pomoćnih objekata, parkirnih mjesta te kuća i zemljišta u vlasništvu crkvenih organizacija koje se ne koriste u religijske svrhe.
LITVA je proširila osnovicu, čime se godišnji porez od jedan posto plaća na vrijednost iznad 290.000 eura za nepokretnu imovinu u vlasništvu fizičkih osoba koja se ne koristi u komercijalne svrhe (što je ranije bilo izuzeto).
PORTUGAL je povećao najnižu i najvišu stopu poreza za gradske (urbane) nekretnine za 0,1 postotni bod.
ŠPANJOLSKA je u općinskom porezu na nekretnine za 2012. i 2013. uvela privremenu naknadu za nepokretnu imovinu s ažuriranom katastarskom vrijednošću iznad prosječne vrijednosti nekretnine u svakoj općini.

Porezne promjene u Hrvatskoj

Porez na dohodak

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Promjene od 1. ožujka 2012.:

Osnovni osobni odbitak povećava se sa 1800 na 2200 kuna mjesečno, a za mirovine sa 3200 na 3400 kuna.
Stope poreza na dohodak i mjesečni razredi promijenjeni su na način da se od ožujka 2012. primjenjuje stopa od 12 posto na iznose do 2200 kuna, za one u rasponu 2200-8800 kuna stopa je 25 posto, a iznad 8800 iznosi 40 posto.
Porez na dohodak po stopi od 12 posto primjenjuje se na primitke od dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju nakon 1. ožujka 2012., osim onih ostvarenih do 31. prosinca 2000., bez obzira na to kada se isplaćuju. Neoporezivi iznos dividende i udjela u dobiti je 12.000 kuna godišnje, ali se priznaje samo na temelju godišnje porezne prijave (obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj). I dividende i udjeli u dobiti ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. oporezuju se po stopi od 12 posto.
Razlika primitaka u slučaju nedostatne dobiti za pokriće predujma dividende ili udjela u dobiti oporezuje se po stopi od 40 posto.
Uvodi se oporezivanje mirovina ostvarenih u inozemstvu. Predujam poreza na dohodak po toj osnovi obračunava i isplaćuje sam porezni obveznik u roku osam dana od primitka dohotka.
Uvodi se oporezivanje dodataka na mirovinu.
Dohotkom od kapitala smatra se razlika isplaćenog predujma dobiti, ako dobit društva nije dostatna za pokriće tog predujma.
Ukida se obveza vođenja evidencije o obračunatim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti, te dostavljanje propisanog izvješća Poreznoj upravi.

Porez na dobit
Osnovica se umanjuje za iznos ostvarene dobiti kojom se povećava temeljni kapital društva. Prvi put se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012.
Uvodi se plaćanje poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti koji se od 1. ožujka 2012. isplaćuju inozemnim pravnim osobama po stopi od 12 posto, osim u slučaju isplata dividendi i udjela u dobiti ostvarenih do 31. prosinca 2000., bez obzira kada se isplaćuju. No, prvo se postupa prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja kupaca nastala od 1. ožujka 2012. priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana (umjesto dosadašnjeg roka od 120 dana).
Prilikom utvrđivanja jesu li poslovni odnosi između povezanih osoba ugovoreni po tržišnim cijenama, ne daje se prednost upotrebi metode usporedivih nekontroliranih cijena.

Porez na dodanu vrijednost
Promjene od 1. ožujka 2012.:
Standardna stopa PDV-a podiže se sa 23 na 25 posto.
Uvodi se snižena stopa PDV-a od 10 posto na isporuke jestivih ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode (osim vode u bocama ili drugoj ambalaži) i bijeli šećer od trske i šećerne repe.
Ukida se pravo na povrat pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz (uz određene iznimke), te za troškove reprezentacije. Kada se takva dobra kod kojih se nije moglo iskoristiti pravo na povrat pretporeza, bit će pri isporuci oslobođena plaćanja PDV-a.

Promjene od 1. siječnja 2013.:
Prag za ulazak u sustav PDV-a podiže se sa 85.000 na 230.000 kuna.
Snižena stopa PDV-a od 10 posto uvodi se na ugostiteljske usluge, izuzev alkoholnih pića, tj. na usluge pripremanja hrane i usluga prehrane, te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u ugostiteljskim objektima.
Prag za tromjesečni obračun PDV-a povećava se s 300.000 na 800.000 kuna.
Umjesto nulte stope uvodi se snižena stopa od 5 posto za kruh, mlijeko, lijekove i knjige.
Oporezivanje sniženom stopom od 5 posto za plovila za sport i razonodu koja se stavljaju u carinski postupak puštanja u slobodan promet do 31. svibnja 2013., a koja su prethodno bila u postupku privremenog uvoza.

Tijekom 2013.
Najavljuje se smanjenje stope PDV-a za turističke usluge na 10 posto.

Obvezni doprinosi
Od 1. svibnja 2012. stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjena je sa 15 na 13 posto.

Trošarine
Od 1. siječnja 2013. ukidaju se trošarine na luksuzna dobra.
Od 1. srpnja 2013. novi obračun trošarina na automobile prema emisiji CO2 i vrijednosti (električni, hibridni i automobili s nižom potrošnjom i emisijom CO2 bit će manje oporezovani, a skuplji i snažniji automobili više). Ukidaju se trošarine za stare automobile.
Usklađivanje trošarina na cigarete i alkohol prema minimalnim EU stopama.
Uvođenje trošarina na sve ostale oblike energije (električna energija, plin i loživo ulje).
Razmatra se i mogućnost uvođenja viših trošarina na bezalkoholna pića koja imaju više šećera i umjetnih sastojaka.

Porez na nekretnine
Od 1. travnja 2013. planira se uvesti porez na nekretnine.