Dok hrvatskim željeznicama putuju samo oni koji praktički nemaju drugog izbora (većinom dnevni "migranti" zbog potreba rada u Zagrebu, manje u drugim gradovima) jer je mreža zastarjela, a vlakovi spori i kasne, pa su ne baš poželjna prijevozna sredstva, unatoč ulaganjima u njihovu modernizaciju i nabavku novih te obnovu prometnijih pruga, građanima nekih susjednih država EU vlakovi su ravnopravna opcija za putovanja, često i najbolja.

Da im takvima ostanu i budu još brži i udobniji, brinu se i državne tvrtke – njemački Deutsche Bahn (DB) tako je u četvrtak najavio da će samo u ovoj godini u željezničku infrastrukturu uložiti 12,2 milijarde eura. Investicija ocijenjena, kako mediji prenose člana Uprave DB-a za infrastrukturu Ronalda Pofalla, najvećom u povijesti DB-a u infrastrukturu, odnosi se na obnovu 1800 kilometara pruga, zajedno s 1900 skretnica i 160 mostova, koji će se svi modernizirati. Novo ruho dobit će i 800 kolodvora i željezničkih stanica diljem Njemačke, koja ima jednu od najgušćih i najučinkovitijih željezničkim mreža u Europi. Modernizacija infrastrukture, koja prolazi s velikom potporom državnih vlasti, dio je vladine strategije velikog smanjenja ugljičnog otiska dugoročno, kroz više desetljeća. Građane će se, naime, potaknuti da češćom uporabom vlakova i željezničkih usluga (moderniziranih i komfornijih) pokušaju "zanemariti" potrebu za vozilima na fosilna goriva i tako manje onečiste okoliš.

Istim ciljevima vode se i u upravi talijanskoga državnog željezničkog prijevoznika Ferrovie dello stato (FS) iz kojeg su krajem prošle godine predstavili svoj industrijski plan do 2023. Premda su u dokumentu dostupnom na svojim web stranicama upozorili da su u pitanju samo procjene temeljene na dosadašnjim procjenama i očekivanjima, koja uključuju rizike i nesigurnosti (i da ih investitori u biti ne bi smjeli uzimati zdravo za gotovo) plan je grandiozan – u željezničku infrastrukturu na Čizmi FS kroz pet godina, počev od 2019., kani uložiti čak 58 milijardi eura. Taj je iznos rekordan za ovu tvrtku koja je, pohvalili su se, prva industrijska grupacija u Italiji po visini ulaganja. Za obnovu i nabavku novih vlakova i autobusa izdvojilo bi se 12 milijardi eura, u željezničku infrastrukturu 28 milijardi (od čega 4 na digitalizaciju), u ceste 14 milijardi, u metroe dvije milijarde…

Do 2023. FS namjerava nabaviti 595 novih vlakova, što gradskih, međugradskih i regionalnih, a što tzv. AV-a (alta velocità – velike brzine), popularnih Freccia (klase Frecciarossa, Frecciargento i Freccia Bianca), koje dosežu brzine i do 300 km/h (plan je i 360 km/h) i relaciju od Milana do Rima, dvaju najvećih talijanskih gradova, prevale za jedva tri sata. Prema ranijim obavijestima, Trenitalia, tvrtka unutar grupacije FS, povjerila je gradnju 14 novih Frecciarossa 1000 kompanijama Hitachi Rail i Bombardier Transportationu Italy, za 575 milijuna eura, uključujući uslugu potpunog održavanja u trajanju od 10 godina.

Novim vlakovima cilj je još pomladiti prosječnu starost flote, s 21 godine u 2018. na tek 10 godina u 2023.

Što se tiče infrastrukture, oko 5000 kilometara pruga trebalo bi se opremiti digitalnim senzorima, uvodi se napredna dijagnostika, a putnicima bi na raspolaganju trebale biti i usluge utemeljene na umjetnoj inteligenciji. Sve ne bi li se, kažu u FS-u, omogućio novi doživljaj putovanja i broj putnika kojih je godišnje više od 600 milijuna povećao za barem 90 milijuna svake godine. Time bi se s prometnica "uklonilo", prema industrijskom planu, čak 400.000 vozila, te bi se godišnje u okoliš ispustilo čak 600 milijuna kilograma manje ugljičnog dioksida (CO2) nego sad.