Hrvatska je u siječnju zabilježila najveći skok sezonski prilagođene industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među članicama Europske unije, pokazali su danas objavljeni podaci Eurostata koji za EU u cjelini pokazuju tek blagi rast

U Hrvatskoj je desezonirana industrijska proizvodnja u siječnju uvećana za 5,4 posto na mjesečnoj razini, nakon 2,7-postotnog pada u prosincu lani. Među zemljama s najizrazitijim rastom još se izdvajaju Estonija i Mađarska, gdje je proizvodnja bila u plusu za 4,3 odnosno 3,1 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Latviji (10,7 posto), Nizozemskoj (6,4 posto), Finskoj (3,5 posto) i Litvi (2,8 posto).

U prosjeku je u EU28 sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u siječnju porasla za 0,1 posto u odnosu na mjesec ranije. Time se proizvodnja donekle stabilizirala nakon pada od revidiranih 0,4 posto u prosincu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Preliminarnim podatkom pad je bio procijenjen u visini 0,7 posto.

Rastu industrijske proizvodnje u 28-članom EU najviše je pridonio rast proizvodnje kapitalnih dobara od 1,3 posto, a slijede proizvodnja trajnih potrošnih roba i intermedijarnih proizvoda, s rastom od 0,8 odnosno 0,4 posto. Izrazitiji pad proizvodnje zabilježen je pak u proizvodnji energenata, od 1,7 posto, a slijedi 0,4-postotni pad proizvodnje netrajnih roba za široku potrošnju.

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u 28-članom EU uvećana je za 2,4 posto, čime je rast dodatno ubrzao obzirom da je u prosincu bio iznosio revidiranih 1,4 posto. Preliminarnim podatkom bio je procijenjen rast proizvodnje od 0,9 posto.

Najveću podršku rastu i na godišnjoj je razini pružio segment proizvodnje kapitalnih dobara, uz rast od 5,8 posto. Slijede proizvodnja intermedijarnih proizvoda, s rastom od 4,5 posto, te rast proizvodnje trajnih roba široke potrošnje za 1,8 posto i netrajnih potrošnih roba za 0,4 posto. Iznimka je i bio segment energije, s padom proizvodnje od 4,4 posto na godišnjoj razini.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju porasla na godišnjoj razini prvi puta od ožujka prošle godine. Uvećana je 2,3 posto, nakon smanjenja za 2,9 posto u prethodnom mjesecu.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

Najizrazitiji godišnji rast industrijske proizvodnje u 28-članom EU zabilježen je u Luksemburgu (12,7 posto), Rumunjskoj (10,5 posto), Poljskoj (6,4 posto) i u Mađarskoj (6,1 posto). S druge strane, proizvodnja je najviše smanjena na Malti (12 posto), u Latviji (11 posto), Litvi (7,6 posto) i u Finskoj (7,1 posto).

U 18-članoj eurozoni industrijska proizvodnja na mjesečnoj je razini smanjena 0,2 posto, nadovezavši se na pad od revidiranih 0,4 posto u prosincu, ponajprije pod pritiskom pada proizvodnje energije za 2,5 posto. Slijedi pad trajnih roba za široku potrošnju od 0,6 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda gotovo stagnirala, skliznuvši za 0,1 posto. Rast proizvodnje zabilježen je u segmentu netrajnih potrošnih roba i kapitalnih roba, od 0,4 odnosno 0,9 posto.

Na godišnjoj razini proizvodnja u eurozoni porasla je 2,1 posto, čime je rast ubrzao u odnosu na revidirani 1,2-postotni rast u prosincu. Proizvodnja je porasla u svim segmentima, izuzev energetskog u kojem je smanjena za 4,6 posto. Najizrazitiji rast proizvodnje zabilježen je kod kapitalnih roba, od 5,8 posto, a slijede intermedijarni proizvodi, s rastom od 3,7 posto, te netrajne potrošačke robe i trajna dobra za široku potrošnju, uz rast proizvodnje od 1,4 odnosno 1,2 posto.