Trumpov odabir nasljednika Jeromea Powella na čelu američkih Federalnih rezervi ulazi u završnu fazu i već sada bitno mijenja očekivanja tržišta obveznica i monetarne politike u 2026. godini.

U fokusu je Kevin Hassett, direktor Nacionalnog gospodarskog vijeća Bijele kuće i dugogodišnji Trumpov ekonomski saveznik, čija bi eventualna nominacija učvrstila percepciju da će nova administracija još snažnije gurati Fed prema nižim kamatnim stopama.​

Završni krug

Donald Trump ovoga tjedna počinje završni krug razgovora za novog predsjednika Feda, u kojem će se Kevin Hassett sučeliti s još trojicom kandidata. Među finalistima su bivši guverner Feda Kevin Warsh, sadašnji guverner Christopher Waller, guvernerica Michelle Bowman te Rick Rieder, jedan od vodećih portfelj-menadžera u BlackRocku, najvećoj svjetskoj tvrtki za upravljanje imovinom koja upravlja bilijunskim iznosima ulaganja za institucionalne i male ulagače diljem svijeta.

Prema dužnosnicima administracije, Hassett zasad ostaje u najužem krugu za nasljednika Powella, unatoč tome što je Trump javno signalizirao da još nije donio konačnu odluku i da želi čuti posljednje argumente svakog kandidata. Očekuje se da će predsjednik ime svog kandidata objaviti početkom 2026., nakon čega slijedi potvrda u Senatu.​

Mandat Jeromea Powella na čelu Feda istječe u svibnju 2026., dok mu članstvo u Upravnom odboru traje do početka 2028., što Trumpu otvara prostor za kombinacije s jednim ili dvama imenovanjima u kratkom razdoblju. U igri je i model u kojem bi Hassett u početku preuzeo mjesto predsjednika na skraćeni mandat vezan uz Powellovo guvernersko mjesto, čime bi se poslije oslobodio prostor da na čelo Feda eventualno dođe ministar financija Scott Bessent.​

Takav bi se pristup, o kojem se spekulira u administrativnim i investicijskim krugovima, uklopio u Trumpovu sklonost personalnim aranžmanima i želju da na ključnim pozicijama drži lojaliste, uz istodobno formalno poštovanje institucionalnih procedura. Za Senat bi to otvorilo dodatna politička pitanja – od kontinuiteta monetarne politike do percepcije Feda kao produžene ruke Bijele kuće.​

Mogućnost da Hassett preuzme Fed već je izazvala primjetnu reakciju na tržištu američkih državnih obveznica vrijednom oko 30 bilijuna dolara. Investitori u obveznice upozorili su američko Ministarstvo financija da bi predsjednik Feda s jakim političkim vezama i jasnom sklonosti nižim kamatama mogao snažnije i brže rezati stope nego što bi to nalagali inflacijski rizici.​

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

U pojedinim analizama navodi se da bi agresivnije rezanje stopa, dok je inflacija i dalje iznad cilja od dva posto, moglo narušiti povjerenje u američku krivulju prinosa i potaknuti snažnije pomake u dugom dijelu krivulje, s posljedičnim rastom premije za rizik. Financijski mediji poput Bloomberga i CNBC‑a bilježe kako su tržišne kladionice u kratkom roku znatno podigle vjerojatnost Hassettove nominacije, uz povećanu volatilnost prinosa i porast cijene osiguranja od inflacije.​

Za investitore je središnje pitanje manje tko će sjesti u Powellovu fotelju, a više hoće li nova garnitura zaštititi operativnu neovisnost Feda od političkih pritisaka iz Bijele kuće. The Economist i drugi analitički mediji ističu da bi Trumpov drugi mandat u kombinaciji s prijelazom na “mekšu” monetarnu liniju mogao testirati granice institucionalne autonomije središnje banke do sada neviđene u modernom razdoblju.​

Hassett je u recentnim javnim nastupima nastojao umiriti tržišta porukama da je “najvažniji posao” predsjednika Feda gledati u podatke i izbjegavati politizaciju monetarne politike, uz napomenu da i dalje vidi prostor za dodatna smanjenja stopa. No, dio ulagača ostaje skeptičan, podsjećajući na njegovo dugogodišnje zagovaranje nižih kamata i bliske odnose s Trumpom, što ga u njihovim očima čini manje uvjerljivim “čuvarom” neovisnosti institucije.​

Budući smjer politike

Američka središnja banka, prema konsenzusu ekonomista i tržišnim očekivanjima, priprema se ovoga tjedna za treće uzastopno rezanje ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, čime bi ciljani raspon federalnih fondova pao na 3,5 do 3,75 posto – najnižu razinu u posljednje tri godine. Trump, međutim, već dulje vrijeme javno zagovara dublje rezove, spominjući razinu od oko jedan posto kao poželjnu referencu, što postavlja jasnu političku “letvicu” pred njegova budućeg kandidata.​

U tom kontekstu, izbor Hassetta ili nekog od alternativnih kandidata neće biti samo personalna odluka, nego signal o tome hoće li Fed u sljedećem ciklusu djelovati kao klasična inflacijski orijentirana središnja banka ili kao aktivni instrument šireg Trumpova ekonomskog programa. Za globalna financijska tržišta, koja još uvijek apsorbiraju posljedice prethodnog ciklusa podizanja i snižavanja kamatnih stopa, ishod tih intervjua mogao bi se pokazati jednako važnim kao i sama razina federalnih stopa u 2026. god