Svijetom je zavladalo neko ludilo, histerija. Nema više nikakvih pravila. Geopolitika je slomljena. Otvorili smo Pandorinu kutiju, jači napada slabijega, počevši od Rusije i njezine agresije na Ukrajinu, pa nakon izraelskog napada na Hamas, koji je u jednom dijelu opravdan, pa sada i ova intervencija Amerike.

Svijet se nalazi u ozbiljnoj situaciji. Imamo ljude koji se očito vole igrati rata i koji su, što je najgore, pametni. Komentar je to na eskalaciju sukoba na Bliskom istoku Ante Kotromanovića, vojnog analitičara Večernjeg lista.

Tri opasnosti

“Smatram, kao i pola Amerike, da je ova vojna intervencija bila potpuno nepotrebna. Kada i tko stvara pravila o napadu na jednu suverenu zemlju? Kažem, otvorit ćemo Pandorinu kutiju. Možemo zamisliti scenarije da Kina napadne Tajvan ili da Srbija napadne Kosovo zato što je to ugroza njihovoj nacionalnoj sigurnosti”, istaknuo je Kotromanović i dodao da se Trump bahati govoreći o tome kako je to bila sjajna intervencija američke vojske.

“Postavljam pitanje zašto nije tako bahat i zašto ne napadne, recimo, Sjevernu Koreju? Zašto ne pokaže svoju snagu i pomogne Ukrajini? Putinu čestita i nema hrabrosti stati na žulj ljudima koji su ozbiljni igrači. Pogotovu Putinu i Rusiji. Ima potpuno razumijevanje za razaranje i za silne žrtve koje je Ukrajina pretrpjela u zadnje tri godine. Tu se vidi ta anormalna politika interesa, gdje su izgubljene vrijednosti. Pitam se što je s demokracijom, demokratskim svijetom, što je s tim vrijednostima za koje se Amerika dugo zalagala i za koje se borila? To je sve bačeno u vodu. Za mene je to sada jedna najobičnija kaljuža, močvara u kojoj je nemoguće predvidjeti što se može dogoditi u budućnosti”, istaknuo je Kotromanović.

Američki predsjednik Trump rekao je da su mete koje je SAD gađao u Iranu potpuno uništene. Je li to doista tako?

“Još nemamo procjene i teško ćemo imati pravu informaciju o količini štete koju su nanijeli bombarderi. Vidjeli smo da Izraelci nisu u stanju uništiti postrojenja za razvoj i obogaćivanje urana. Amerika jedina ima tu sposobnost preko svojih bombi i sigurno su nanijeli određenu štetu. No, smatram da u budućnosti to neće spriječiti Iran da ponovno starta s razvojem infrastrukture za obogaćivanje urana, pogotovo nakon svega onog što se desilo. Imat će vjerojatno potporu Kine, a vjerojatno i Rusije. To je krug koji je teško prelomiti, čak i da dođe do pada režima u Iranu, što je malo vjerojatno kad bombardirate jednu državu, a tražite promjenu vlasti. Uvijek u slučaju napada na neku zemlju narod postane homogen i bez obzira kakav je taj režim, a znamo da nije baš najbolji, da su spremni pratiti svoje trenutačno vodstvo u određenim odlukama”, smatra Kotromanović.

Svijet se nalazi u divljim vodama. Osim potencijalnog ekonomskog kaosa koji očekuje Europsku uniju, kako bi se ona trebala postaviti u ovome kontekstu.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“Europska unija potpuno je neodlučna zajednica bez ikakvog svog stava i jasne politike. Ona nema svoju politiku. Evo sad, recimo, da Srbija intervenira na Kosovu. Da li bi osudili Srbiju? Ili da neka zemlja, koju ni ne moramo imenovati, djeluje na takav način kao što je Izrael kad je napao Iran. Vjerojatno bi svi osudili tu zemlju i proglasili je agresorom, ali sad nema reakcije Europske unije. EU je jednostavno bez jakih lidera, bez jakih političkih stavova”, zaključio je Kotromanović.

Zemlja brojnih nacija

“Ako ovaj rat dovede do raspada Irana kao zemlje, to neće biti izolirano krizno žarište samo na području Irana, nego će se proširiti na susjedne zemlje”, poručio je mađarski premijer Viktor Orban još prije no što je američki predsjednik Donald Trump prudružio SAD izraelskim udarima na iranska nuklearna postrojenja. Nakon američkih udara na ciljeve u Iranu, Orban je održao sastanak nacionalnog Vijeća za obranu, nakon kojeg je poručio da taj konflikt, iako daleko od Mađarske, nosi sa sobom tri opasnosti s kojima se i njegova zemlja suočava.

Prva opasnost je terorizam, druga novi pritisak migranata, a treća porast cijena energenata. No, u petak, u redovitom radijskom intervjuu, Orban je rekao nešto na što je, u potpuno nepovezanom intervjuu koji je američki konzervativni novinar Tucker Carlson vodio s američkim republikanskim senatorom Tedom Cruzom, možda ciljao i Carlson kad je Cruza uhvatio u neznanju o broju stanovnika Irana i etničkoj strukturi Irana.

“Vi ste senator koji poziva na rušenje vlade zemlje o kojoj ništa ne zna”, rekao je tada Carlson Cruzu. Mađarski premijer Orban ovako je obrazložio svoju tezu u radijskom intervjuu za Kossuth:

“Iran je vrlo posebna zemlja. Osim što ima ogromnu vojsku, predstavlja posebnu granu islama. Smješten je uz strateške rute, kontrolira tjesnac kroz koji prolazi 20 do 30 posto svjetske trgovine, a još veći udio trgovine naftom. Također, razvija i nuklearne kapacitete. Dakle, govorimo o snažnoj, velikoj zemlji s više od 90 milijuna ljudi. Ali ono što je manje poznato o Iranu jest da je, u smislu etničke pripadnosti, u smislu raznih nacionalnosti, miješana zemlja. Dakle, tu su Farsi, Perzijanci, koji su tamo većina, s više od 50 posto”, naglasio je Orban.

Mađarska manjina

“Ali postoje i druge etničke skupine koje su u bloku, poput naših Mađara u Sikulskoj zemlji. I ako se središnja iranska vlada raspadne, cijela zemlja bi se mogla raspasti, a onda bi mogla doći do destabilizacije. Tu je, na primjer, Azerbajdžan, koji sada ima 10 milijuna građana, ali 20 milijuna Azerbajdžanaca živi na iranskom teritoriju.

Jedna je sekularna, europski orijentirana zemlja, slična nama u mnogočemu – to je Azerbajdžan; a Iranci pripadaju vjerskoj fundamentalističkoj zajednici. Dakle, ako se Iran raspadne kao posljedica rata, neće biti izoliranog žarišta sukoba u Iranu, nego će se to proširiti na mnoge susjedne zemlje. Pakistan je u istoj situaciji. U ovom sukobu prava opasnost je neupravljivost i nemogućnost kontrole važne svjetske regije”, zaključio je Orban.