Govoreći pred prepunom dvoranom Vatroslava Lisinskog, izraelski povjesničar, filozof i pisac Yuval Noah Harari upozorio je da svijet ulazi u novo imperijalno doba, kako ga je on nazvao “novi svjetski nered”. Harari se tijekom moderiranog razgovora s Marijanom Grbešom, profesoricom s zagrebačkog Fakulteta političkih znanost dotaknuo brojnih tema kao što su umjetna inteligencija, novi imperijalizam, nedostaci demokracije i brojne druge. Autora nekoliko bestselera poznatog po analizama ljudske povijesti, tehnologije, umjetne inteligencije i budućnosti čovječanstva u glavnom hrvatskom gradu došlo je vidjeti oko 1700 posjetitelja.

Na početku je opisao kako se svijet nalazi u utrci za razvojem što naprednije inteligencije, što ima dalekosežne posljedice.

“Ako vrlo inteligentnim ljudima date pogrešne informacije, oni će donositi glupe odluke. Danas imamo najsofisticiraniju informacijsku tehnologiju u povijesti, ali ona preplavljuje svijet informacijskim otpadom. Informacija nije isto što i istina. Vrlo je mali dio svih informacija u svijetu zapravo istinit, a sada smo preplavljeni golemom količinom tih informacija, što nas navodi na donošenje loših odluka. Na dubljoj razini, posebno u svijetu koji je opsjednut inteligencijom i utrkom za stvaranjem superinteligencije, važno je razumjeti da inteligencija nije isto što i mudrost”, rekao je Harari.

Novo imperijalno doba

Uz to naglasio je kako su najinteligentnija bića na planetu ujedno i u najvećoj zabludi. Ljudi vjeruju u činjenice u koje nijedna čimpanza ne bih povjerovala, poput zabludi da će ako ubiju pripadnike drugog plemena otići u raj. Harari je postao svjetski poznat zahvaljujući svojim knjigama ‘Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, ‘Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice’ i ’21 lekcija za 21. stoljeće’, a u Zagrebu je upozorio na dolazak novog imperijalnog doba. Pojasnio je kako smo nedavno po prvi put u ljudskoj povijesti doživjeli da vlade diljem svijet troše više na zdravstvo, nego na sigurnost. Ako pogledamo tisuće godina povijesti, bilo gdje u svijetu, gotovo svaki kralj, sultan, pa čak i republike poput Rimske i Mletačke, više od polovice svojih proračuna trošile su na plaćanje vojnika i kupnju ratnih brodova.

“Početkom 21. stoljeća, vojni izdaci širom svijeta, uključujući zemlje poput Irana, Izraela, Sjeverne Koreje i SAD-a, pali su na otprilike šest ili sedam posto proračuna, dok su izdaci za zdravstvo porasli na oko deset posto.. To je bilo prvi put u povijesti da su države ulagale toliko u zdravstvo, baš zato što je sama pomisao da bi ih susjedi mogli napasti ili osvojiti postala gotovo nezamisliva. Tako su i velike i male zemlje postale dovoljno ‘samouvjerene’ da više ulažu u medicinske sestre, liječnike i klinike nego u vojnike, rakete i ratne brodove. No, to više nije slučaj. Najveći tabu svjetskog poretka nakon kolonijalizma bio je da se ne može jednostavno izvršiti invazija i osvojiti neku zemlju zbog vlastitih interesa. Taj tabu je nestao i pokazao se netočnim na više mjesta: u Europi ruskom invazijom na Krim, na Bliskom istoku izraelskim nastojanjem da proširi svoj teritorij, pa i govorima lidera velike sile, predsjednika SAD-a da će aneksirati Grenland”, rekao je Harari.

Istaknuo je da kada se promotre govori američkog predsjednika Donalda Trumpa, jasno je da je njegova definicija mira poprilično imperijalistička, njegovo shvaćanje te riječi zapravo znači da će slabi činiti ono što im jaki narede. Novi svjetski nered ili novo imperijalno razdoblje u koje ulazimo za Hararija je dodatno potaknuto umjetnom inteligencijom. Umjetna inteligencija (AI) obećava da će onome tko kontrolira tu tehnologiju dati moć da kontrolira cijeli svijet. Na isti način kao što su u 19. stoljeću samo nekolicina zemalja koje su predvodile industrijsku revoluciju, poput Velike Britanije, Francuske, Sjedinjenih Država i Japana, zatim osvojile velik dio svijeta, postoji vjerojatnost da se nešto slično ponovi u 21. stoljeću s umjetnom inteligencijom.

Umjetna inteligencija prerasta granice alata i postaje akter koji oblikuje način na koji percipiramo svijet, uređuje, prosuđuje i stvara našu stvarnost. Sudbina demokracije, smatra Harari, ovisit će o tome hoće li društva zadržati nadzor nad algoritmima ili će prepustiti njima da preuzmu kormilo. Prema njegovom mišljenju, budućnost neće krojiti tehnologija, već čovjek koji odluči sačuvati sposobnost razmišljanja, slušanja i etičkog djelovanja.

Sposobnost razgovora

“Ljudi su izgubili sposobnost da međusobno razgovaraju, ili barem da jedni druge slušaju. Još uvijek znaju kako govoriti, ali sve je jedni druge teže slušati. Mislim da je najjasnija i najveća poteškoća u SAD-u je ta što je sama komunikacija doživjela kolaps. Ljudi više ne mogu postići dogovor oko najosnovnijih činjenica. Ne mogu više voditi stvaran razgovor, iako, ako pogledamo republikance i demokrate, nije riječ o ekstremnim ideološkim razlikama”, izjavio je Harari. Nešto se sada uvuklo u gotovo svaki ljudski odnos, primjećuje Harari, je umjetna inteligencija. Odnos više nije samo čovjek prema čovjeku, nego čovjek prema algoritmu.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“Ljudi gube povjerenje u banke, dok istovremeno sve više vjeruju kriptovalutama. Ne vjeruju ljudima koji stvaraju novac, ali vjeruju algoritmima i umjetnoj inteligenciji. Zbog toga ljudske organizacije, uključujući demokracije, ulaze u krizu, pa ponekad i kolaps. Nitko ne zna što će se sljedeće razviti, ali povratka na diktature 20. stoljeća neće biti. U 21. stoljeću oblikuje se potpuno novi politički sustav, novi režim u kojem ljudska prisutnost više nije ključna. Nečovječna inteligencija sve više preuzima kontrolu nad političkim, gospodarskim i društvenim sustavima”, rekao je Harari.

Osim politički, Harari je upozorio kako su algoritmi na društvenim mrežama danas najvažniji urednici. Poljem umjetne inteligencije vladaju Kina i SAD, zato Harari ima upozorenje za europski kontinent: “Europa ima stvarnu priliku i još uvijek ima malo vremena. Europa raspolaže gospodarskim resursima i ljudskim kapitalom. Mnogi od ljudi koji razvijaju ove tehnologije u SAD-u su Europljani. Europa ima znanost i obrazovni sustav koji joj omogućuju da bude vrlo samostalna u ovoj utrci. Može postati treći, neovisni igrač, ali samo ako ostane na okupu. Ako se europske države ne budu držale zajedno, najbolja opcija im je da postanu američki vazali”.