Grenlanđani danas izlaze na parlamentarne izbore, a u fokusu predizborne kampanje bila je moguća neovisnost najvećeg svjetskog otoka. Zakonski propisi kako se to može ostvariti već postoje.

Sve grenlandske glavne političke stranke podržavaju neovisnost pa se rasprava uglavnom vodi oko toga kada, a ne treba li, presjeći veze s Danskom. Članak 19 danskog ustava omogućuje vladi da se odrekne dijela svojeg teritorija pod uvjetom da za to dobije odobrenje parlamenta.

“Općenito se smatra da bi bilo moguće odreći se dijela zemlje ili toga da Grenland postane neovisan bez ustavnog amandmana i mijenjanja danskog ustava”, rekao je Frederik Waage, profesor na Sveučilištu Južne Danske. Grenlandski zakon o samoupravi iz 2009. “u osnovi definira plan puta za neovisnost”, rekao je.

U njegovu članku 21 navodi se da će “odluku o neovisnosti Grenlanda donijeti narod Grenlanda”. Tada danska i grenlandska vlada moraju dogovoriti sporazum, navodi se. Sporazum mora odobriti grenlandski parlament, mora dobiti potporu na referendumu i biti sklopljen uz pristanak danskog parlamenta.

Danska premijerka Mette Frederiksen ponavlja da “zakon o samoupravi jasno navodi da će budućnost Grenlanda definirati Grenland i Grenlanđani”. I američki predsjednik Donald Trump priznao je da “nevjerojatni narod” Grenlanda ima pravo na samoodređenje. “I ako tako izaberete, dobrodošli ste u SAD”, rekao je, obećavajući im da će ih učiniti “bogatima” i “sigurnima”.

Pravo glasa imaju danski državljani koji žive na Grenlandu više od šest mjeseci, dok 17 tisuća Grenlanđana koji žive u Danskoj ne smiju glasati. Ankete pokazuje da 56 posto Grenlanđana podržava neovisnost.