Nada je pobijedila!", objavila je ljevičarska stranka Syriza kada je objavljeno da je pobjednica parlamentarnih izbora u Grčkoj.

Njezin vođa 40-godišnji Alexis Tsipras u ponedjeljak je u 14 sati prisegnuo kao najmlađi premijer u povijesti Grčke i kao prvi koji je izabrao građansku umjesto religijske zakletve, prisegnuvši da će "poštovati grčki ustav služiti narod". Strah koji zbog Tsiprasa vlada europskim birokratskim hodnicima srazmjeran je ogromnim očekivanjima grčkih građana pa je tako povećan broj onih koji su obili platiti poreze u iščekivanju pobjede Syrize za koju vjeruju da će im oprostiti dugove. Više od 36 posto grčkih građana dalo je glasove stranci koja im je obećala da će ih izvući iz siromaštva i vratiti im dostojanstvo nakon što su na svojim leđima nekoliko godina podnosili oštre rezove i politike štednje koje im je u zamjenu za kredite nudila takozvana Trojka sastavljena od predstavnika Europske komisije, Europske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Tu politiku poslušno su provodile stranke centra – Nova demokracija i PASOK, zbog čega su pometeni na ovim izborima i iz malobrojnijih zastupničkih klupa mogu samo promatrati sastavljanje nove vlade. Syriza je osvojila 149 mandata, tek dva manje od potrebnih za apsolutnu većinu zbog čega je nakon ekspresnog razgovora od sat vremena u ponedjeljak ujutro i formalno sklopljena koalicija s desničarskom strankom Nezavisni Grci. I baš kao što je svojim dvogodišnjim putem prema pobjedi iznenadio službene Bruxelles i Berlin, tako je Tsipras jednako šokirao ulaskom desničara u koaliciju. Nezavisni Grci su stranka koja slijedi narativ sličnih ekstremnih stranaka u Europi poput Nacionalne fronte u Francuskoj koja je među prvima čestitala Tsiprasu iako je uoči izbora prema njoj pokazao prijezir. Nezavisni Grci se bore protiv ilegalne imigracije ili istospolnih brakova, dok kao arhineprijatelja vide susjednu Tursku.

Tsipras, čini se, nije niti pokušao pregovarati s ostalim strankama krajnje ljevice nakon izbora, poput svježe To Potami (Rijeka) ili tradicionalne Komunističke stranke koje su također ušle u parlament jer oni odbacuju Syrizu još od početka njezina djelovanja budući je smatraju strankom koja će se nastaviti oslanjati na iste institucije kao što su to do sada činile centrističke stranke. Jedina zajednička točka Syrizi i pravoslavnoj crkvi bliskim Nezavisnim Grcima jest snažni otpor prema mjerama štednje nametnutima iz Bruxellesa i Berlina koji su svih ovih mjeseci strahovali da će pobjeda Syrize donijeti lom u EU i eurozoni. To se, međutim, očito neće dogoditi jer je Tsipras uoči izbora u komentaru napisao da je njegova obaveza je da otvoreno i iskreno pregovara sa europskim partnerima. "Nerazumno je da jedni drugima pokazujemo samo zube", napisao je Tsipras koji je posljednjih mjeseci nekoliko puta posjećivao Berlin, Bruxelles i London kako bi razgovarao o budućoj politici.

Tsipras pokušava ishoditi nove pregovore koji bi rezultirali otpisivanjem značajnog dijela grčkog duga koji se procjenjuje na više od 320 milijardi eura i za kojega vlada konsenzus da ga Grčka nikada neće moći vratiti. Grčki BDP je u šest posljednjih godina pao 25 posto, a javni dug zbog toga danas iznosi 177 posto BDP-a. Tsipras zahtijeva održavanje konferencije o dugovima, poput one iz 1953. godine na kojoj je Njemačkoj otpisana većina dugova, a ostali su prolongirani na mnogo duži rok. S druge strane sjede Trojka i Njemačka čija aktualna vlada na čelu s kancelarkom Angelom Merkel čvrsto stoji iza politike štednje pa su MMF i ECB nakon rezultata grčkih izbora objavili kako nema šanse da otpišu grčke dugove. Problem je što politika štednje nigdje nije dala pretjeranih rezultata. Nezaposlenost u Grčkoj se od početka krize popela 26 posto, a svaki drugi mladi građanin do 25 godina je nezaposlen.

Dugotrajno nezaposleni ne primaju nikakve naknade, a oko trećine stanovništva je ispod granice siromaštva. Više od tri milijuna ljudi nema pravo na zdravstveno osiguranje u osiromašenim grčkim bolnicama u kojima nedostaju osnovna sredstva za rad. Iako je čak i dojučerašnji premijer Antonis Samaras rekao da se Grčka oporavlja i da je u ovom tromjesečju očekuje prvi rast gospodarstva, činjenica je da to obični građani ne osjećaju i da se socijalna država potpuno urušila. Zato su na ovim izborima zatražili alternativu koju im je najglasnije i najjasnije ponudio Tsipras koji je najavio odlazak omražene Trojke. A njoj se, čini se, ionako bliži kraj jer je nedavno objavljeno pravno mišljenje nezavisnog odvjetnika Europskog suda pravde po kojemu je omražena Trojka pati od velikog manjka demokratičnosti dok se miješa u politiku neke zemlje.

I dok desni centar plaši pobjedom Syrize, poput britanskog premijera Davida Camerona koji je izjavio da će pobjeda Syrize dovesti do gospodarskih problema u EU, socijalistički premijeri i povjerenici iz EU sramežljivo čestitaju Tsiprasu na pobjedi i ubrzano ga prihvaćaju kao jednakopravnog člana zajednice jer bi u Španjolskoj, još jednom zemljom pritisnutom mjerama štednje, u studenom ove godine mogla pobijediti slična stranka – Podemos. Njezin čelnik Pablo Iglesias bio je poseban gost na posljednjem predizbornom skupu Syrize u Ateni na kojemu je pred nekoliko desetina tisća simpatizera citirao stih tekstopisca i pjevača Leonarda Cohena: "First we take Manhattan, than we take Belin" (Prvo smo zauzeli Manhattan, onda smo zauzeli Berlin), aludirajući pri tome tko je glavni protivnik u ovom srazu pobornika i protivnika štednje koji se već sada polako institucionaliziraju i dobijaju na zamahu.

Aktualni španjolski premijer Mariano Rajoy kojemu bi se u studenom moglo dogoditi isto što i dojučerašnjem grčkom kolegi Samarasu, čestitao je Tsiprasu. Kancelarka Merkel nije požurila čestitati za razliku od SAD-a. Oglasio se zato njemački ministar financija Wolfgang Schauble koji je kazao da tek treba vidjeti što će nova grčka vlada napraviti i da nitko ništa ne nameće Grčkoj. "Obveze se moraju izvršavati", kazao je Schauble poslavši jasnu poruku da očekuje da Grčka nastavi izvršavati obveze koje joj je propisala Trojka. Njegov irski kolega Michael Noonan izjavio je da postoji prostor za restrukturiranje grčkog duga produljenjem ročnosti i smanjenjem kamata i da je to bolje rješenje od otpisa. Tsipras je tek prisegnuo, a različite ideje i rješenja već su počeli kolati Europskom unijom. Čini se da je, ako već ne nada, stigla alternativa.  

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Reakcija burze

Tržišta se ne boje Syrize 

Dionička tržišta i euro nisu pokazala strah zbog Syrizine pobjede kao što su ga pokazali pojedini premijeri i visoki briselski službenici. Europske burze su neznatno pale neposredno nakon izbora, a onda je indeks europskih dionica Euro Stoxx 50 tijekom dana porastao 0,47 posto, dok je frankfurtski DAX  skočio 0,88 posto. Nakon što je euro prethodno pao na najniže razine u posljednjih 1 godina zbog neizvjesnosti izbora u Grčkoj, nakon izbora je došlo do oporavka te je narastao 0,3 posto u odnosu na dolar. Euro je još snažnije skoćčio u odnosu na švicarski franak 1,8 posto.    

Gorke čestitke

Samaras i Juncker čestitali

Odlazeći grčki premijer Antonis Samaras telefonski je čestitao je Alexisu Tsiprasu na pobjedi. Tsipras mu je zahvalio na telefonskom pozivu, a Samaras je odgovorio da je to dio "političke kulture". Njegova konzervativna stranka Nova demokracija danima je u spotovima s izmišljenim vijestima o budućnosti plašila grčke birače najcrnjim scenarijima ako Syriza dođe na vlast, a Samaras je u jednom govoru rekao da će Grčka u slučaju Syrizine pobjede postati Sjeverna Koreja na rubu Europe. Tsiprasu je čestitao i Jean-Claude Juncker, perdsjednik Europske komisije, koji je izjavio da se raduje suradnji za dobrobit grčkih i europskih građana. Isti taj Juncker izravno se umiješao u Grčke izbore u prosincu ove godine upozorivši Grke da ne izaberu "ekstremne snage", rekavši da bi na vlasti radije vidio "poznata lica". "Esktremne snage" sada su pobijedile pa mu ne preostaje ništa drugo nego to priznati. Zanimljivo je da Juncker nije htio odgovoriti na pitanje Poslovnog dnevnika koga u tom slučaju preporučuje hrvatskim biračima na proteklim predsjedničkim izborima.