Grčka, koja bi se krajem mjeseca mogla naći u situaciji da neće moći vratiti zajam Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) ne dobije li preostala sredstva iz aktualnog programa financijske pomoći, zajmodavcima je ukupno dužna otprilike 242,8 milijardi eura, a najveći pojedinačni kreditor te zemlje je Njemačka, pokazali su izračuni agencije Reuters temeljeni na službenim statistikama.

Ta brojka objedinjuje dva paketa financijske pomoći Grčkoj, koja su odobrile države eurozone i Međunarodni monetarni fond (MMF) od 2010. godine te grčke državne obveznice koje drže Europska središnja banka (ECB) i središnje banke država eurozone.

Privatni ulagači drže 38,7 milijardi eura grčkih državnih obveznica nakon golemog otpisa i zamjene duga u 2012. godini čime je smanjen njihov udio grčkog duga za 107 milijardi eura a vrijednost duga u rukama privatnih ulagača za procijenjenih 75 posto. Nadalje, grčka vlada izdala je i 15 milijardi eura kratkoročnih trezorskih zapisa, većinom prema grčkim bankama.

Inozemni dug Grčke prema pojedinačnim kreditorima

MMF je Grčkoj obećao ukupno 48,1 milijardi eura, od čega bi iznos od 16,3 milijardi eura Atena još trebala dobiti do ožujka 2016. godine ako uspješne provede reforme uvjetovane drugim programom zajmova.

Grčka je uredno servisirala i otplaćivala dugove sve do ovoga mjeseca, kada je iskoristila MMF-ovo pravilo da objedini četiri tranše kredita u jednu, ukupnog iznosa od 1,6 milijardi eura, koju bi trebala vratiti do kraja lipnja. Stariji MMF-ovi zajmovi imali su kamatu od 3,5 posto, veću od one koja je bila zaračunata na sredstva odobrena iz fonda eurozone namijenjenog financijskoj pomoći posrnulih članica.

Europska središnja banka drži grčke državne obveznice nominalne vrijednosti 19,8 milijardi eura, od čega na naplatu u srpnju i kolovozu dospijeva 6,7 milijardi eura, što predstavlja ozbiljan izazov Grčkoj vezano za otplatu odnosno refinanciranje dugova.

Uz to, središnje banke u sklopu Eurosustava drže 7,2 milijardi eura grčkih obveznica. ECB je također odobrio 110 milijardi eura hitne pomoći za potrebe likvidnosti grčkih banaka koju omogućava grčka središnja banka, od čega je dio osiguran kolateralom u grčkim državnim obveznicama.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

Države eurozone Grčkoj su odobrile 52,9 milijardi eura bilateralnih zajmova u sklopu prvog programa financijske pomoći dogovorenog 2010. godine. U sklopu drugog programa zajmova dogovorenog 2012. godine, Atena je primila 141,8 milijardi eura iz fonda eurozone namijenjenog pomoći posrnulim članicama eurozone, a do kraja bi mjeseca još trebala dobiti iznos od 1,8 milijardi eura ako ispuni zahtjeve o reformama.

Među najvećim gospodarstvima eurozone, daleko najveći kreditor Grčke je Njemačka, s odobrenih ukupno 57,23 milijardi eura u sklopu dva programa zajmova. Slijede Francuska, sa 42,98 milijardi eura, Italija s 37,76 milijardi te Španjolska s iznosom od 25,1 milijardom eura. To je povrh njihovih doprinosa MMF-ovim zajmovima, razmjernih kvotama koje te zemlje imaju u tom globalnom zajmodavcu.

Države eurozone produljile su Grčkoj rokove za otplatu zajmova s 15 na 30 godina i smanjile su kamatne stope na neke od njih na visinu koja je za svega 0,5 baznih bodova viša od njihovih troškova zaduživanja. Također su Grčkoj odobrili 10-godišnji moratorij na otplatu kamata u drugom paketu zajmova koji je Ateni odobren iz fonda eurozone za pomoć članicama u teškoćama.