Tridesetdevetogodišnji diplomirani ekonomist Marko iz Mostara prije stupanja u brak odlučio je zajedno sa suprugom, s kojom je radio u istom privatnom poduzeću, podići stambeni kredit. Kao kreditno solventni tražitelji podigli su 95.000 KM hipotekarnog kredita bez jamaca jer je vlasničko pravo nad njihovim stanom do otplate zadnje rate kredita preuzela jedna komercijalna banka.

Kašnjenje rata kredita

Mjesecima su uredno, tvrde, otplaćivali rate kredita, preko tekućeg računa. U međuvremenu su dobili i dijete zbog čega je supruga prestala jedno vrijeme raditi, isprva zbog trudnoće, a kasnije i poroda. Suprug Marko je nastavio s otplatom hipotekarnog kredita. Njihova “stambena idila” trajala je sve dok, zbog financijske krize, privatna tvrtka nije kasnila s isplatom plaća, a samim time i Marko s ratom kredita. I tu počinje njihova agonija. Banka je slala opomene zbog kašnjenja da bi nakon nekoliko mjeseci i neuplaćenih rata odlučila njihov stan “zaplijeniti”. U međuvremenu, zahvaljujući prijateljskim i obiteljskim vezama, Marko je panično pronašao novac za otplatu duga banci, a malo iza toga i novo zaposlenje.

Ispovijest očajnika

“Tek nakon toga sam tek doživio šok, to je nečuveno što mi se dogodilo. Došao sam u banku otplatiti njihov dug kako bi sve krenulo kako je bilo na početku. Tada mi je osobni bankar iznio uvjete i podatke od kojih se ne mogu ni danas oporaviti. Kazao mi je da su oni moj stan prodali tvrtki koja je u njihovom vlasništvu, a da taj stan po novom izračunu njihove tvrtke kćeri iznosi skoro 50% skuplje od cijene za koju sam ja digao kredit. Ništa nisam znao. Nisam ja jedini slučaj, već ima takvih slučajeva dosta u BiH i nemamo druge opcije nego se udružiti i tužiti komercijalne banke koje se igraju sa životima svojih klijenata”, priča nam Marko čiji je puni identitet poznat redakciji. Nakon afere s kreditima u švicarskim francima, opstrukcija oko donošenja Zakona o zaštiti jamaca u Federaciji BiH, na pomolu je nova afera u kojoj su glavni akteri opet uprave komercijalnih banaka koje koriste rupe u zakonima kroz koje oštećuju stanovnike BiH. U Centralnoj banci BiH, entitetskim agencijama za bankarstvo, objavljena su jasna pravila na koji način se stječe i raskida ugovor između banke i klijenta. No, nigdje u pravilima nema što s povratom vlasništva nad stanom ako klijent i dalje živi u takvom stanu i želi ga otplatiti, a zbog kašnjenja isplate rate banka nije obavila deložaciju, već ga jednostavno prodala tvrtki kćeri. Banke, ističu stručnjaci za nekretnine, inzistiraju na brzoj prodaji stana ili kuće pod hipotekom, ali im to sve teže ide na javnim aukcijama gdje moraju spuštati cijene nekretnina, zbog malog zanimanja kupaca. Oštećeni klijenti tvrde da će na sudu preispitati zakonitost banaka oko prodaje “njihovih” stanova.