U doba financijskih kriza i smanjenih javnih prihoda potrebna je posebna pozornost kod potrošnje prikupljenih proračunskih sredstava. Stoga može niti vrlo korisna nedavno izašla knjiga urednice Katarine Ott “Kako da javne financije zaista budu javne?” s podnaslovom “Sudjelovanje građana u nadzoru lokalnih proračuna u Hrvatskoj, Makedoniji i Ukrajini”.

U njoj se pokazuje koliko je stvarno postignuto u ostvareno u fiskalnoj decentralizacija i transparentnosti potrošnje javnih sredstava u tri tranzicijske zemlje. Osim predgovora i uvodnog poglavlja urednice Katarine Ott, u knjizi su sadržana tri priloga. O nadzoru lokalnih proračuna u Hrvatskoj piše Ivana Maletić. Na primjeru Štipa i Gostivara Židas Daskalovski pobliže objašnjava sudjelovanje građana u nadzoru lokalnih proračuna u Makedoniji. Autor trećeg priloga Sergii Slukhai na primjeru osnovnog obrazovanja, razmatra stanje nadziranja proračuna i odgovornost vlasti u Ukrajini.

Urednica Katarina Ott naglašava kako su proračuni važni za građane pa ih oni ne bi smjeli prepuštati isključivo nositeljima državne vlasti na različitim razinama i interesnim skupinama koje bi mogle stajati iza te vlasti. Porezni obveznici moraju imati mogućnost i želju za izjašnjavanjem i odlučivanjem na koji će se način raspoređivati javni prihodi. Sve troje autora istražuje sudjeluju li građani u proračunskom procesu; jesu li i koliko proračunski podaci dostupni, pouzdani i pravodobni te jesu li jasno utvrđene nadležnosti i/ili odgovornosti lokalnih vlasti odnosno dolazi do preklapanja nadležnosti različitih razina vlasti. Čini se da u promatranim zemljama postoji opće vjerovanje građana da se vrlo malo može napraviti i utjecati, a i proračunska je tematika vrlo složena i zahtjevna. Iako su dosta različite, između tri promatrane zemlje postoje određene sličnosti u visokom stupnju političke i fiskalne centralizacije, deficitu demokratskih tradicija, institucija i prakse, prilično neučinkovitoj državi i razmjerno slaboj kvaliteti javnih usluga.

Urednica ističe da se problemi mogu grupirati u tri skupine: neprimjeren ili nepotpun zakonski i institucionalni okvir, dominantna uloga nositelja i tijela državne vlasti te podređena uloga građana u proračunskom procesu. U Ukrajini su nejasni postupci vezani uz dobivanje informacija o pitanjima od javnog interesa. Zakonodavni okvir u Makedoniji nedovoljno pojašnjava mogućnosti uključivanja građana u procese. Iako je zakonodavno određenje u Hrvatskoj razmjerno dobro, postoje mnoge institucionalne slabosti, ponajprije psihološke i kulturološke prirode.
U sve tri zemlje vlast je dominantna i može se tretirati kao centralistička, što znači rješavanje svih važnih društvenih problema najčešće na nacionalnoj razini. U Ukrajini vlada vrlo slab interes javnosti za djelovanje i samostalnost lokalne vlasti, a zbog dugotrajne tradicije centralističke države građani nisu naučili zahtijevati prebacivanje donošenja odluka na niže razine vlasti. U sve tri navedene zemlje nedostaju informacije o proračunu pa su građana u najvećoj mjeri općenito otuđeni od donošenja političkih odluka, uključujući određivanja proračuna i proračunskih procesa.

Autor je znanstveni savjetnik u Institutu za javne financije u Zagrebu

činjenice

Nova tema
Sudjelovanje građana u proračunskom procesu složena tema razmjerno novijeg datuma, a i malobrojna su iskustva drugih zemalja, ali očito postoje mogućnosti i načini poboljšanja sadašnjeg nezadovoljavajućeg stanja. Treba se zalagati za osnivanje odbora za nadzor proračuna koji će se sastojati od predstavnika ministarstava, proračunskih korisnika i građana.

Važna istraživanja
Važno je unaprijediti inicijativu građana za uključivanje u lokalne proračunske procese pri čemu je potrebno pripremiti lako razumljiv proračunski vodič. Za uspješno demistificiranje proračuna potrebna su mnoga sustavna istraživanja i širenja informacija.

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe