Gotovo 40 posto Amerikanaca živi na rubu financijske propasti, s obzirom da iznos njihove ušteđevine za "crne dane" odgovara visini njihovih dugova po kreditnim karticama, ili je manji od toga, pokazalo je najnovije istraživanje internetskog portala Bankrate.

Oko 24 posto Amerikanaca ima veće dugove po kreditnim karticama od ušteđevina za crne dane, dok ih 13 posto nema dugove po kreditnim karticama, ali ni ušteđevinu za izvanredne situacije, pokazalo je novo istraživanje Bankrate.coma.

Premda Amerikanci nikada nisu bili posebno velike štediše, barem ne posljednjih desetljeća, mnogim radnicima teže je nego ikada prije staviti nešto sa strane za crne dana. A to je zato što je većini plaća posljednjih godina ostala nepromijenjena ili je pala. Najslabije plaćeni radnici u SAD-u jedina su skupina koja je lani zabilježila izrazitiji rast plaća, i to zahvaljujući povećanju minimalne plaće.

"Ljudi nemaju dovoljno novca za neplanirane izdatke, a ako su im dugovi po kreditnim karticama veći od ušteđevine, to je dvostruka nevolja. U slučaju neplaniranih troškova njihove su opcije ograničene", kazao je glavni financijski analitičar Bankratea Greg McBride.

U najgoroj situaciji su ljudi u dobi od 30 do 49 godina, što je vjerojatno zbog financijskih stresova koji pogađaju tu dobnu skupinu, poput izdvajanja za dječju štednju ili školarine, te hipoteke.

Pa ipak, veći broj Amerikanaca u boljoj je situaciji ove godine nego što je bio 2014., pokazala je anketa. Oko 58 posto zaposlenika ima veću ušteđevinu od dugova po kreditnim karticama, u usporedbi s 51 posto prošle godine.

Nadalje, približno četvrtina ih kaže da se osjećaju sigurnije na svojim radnim mjestima i da se općenito po pitanju svojih dugova osjećaju najbolje u posljednjh nešto više od godinu i pol dana.

Jedan od savjeta za povećanje ušteda je da se novac za štednju izdvoji na početku mjeseca, umjesto da se čeka hoće li što ostati na kraju mjeseca, kazao je McBride. Uvriježeno pravilo među financijskim stručnjacima je da se sa strane drži iznos u visini troškova za razdoblje od tri do šest mjeseci.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Udio novca koji su Amerikanci izdvajali za štednju postojano se smanjuje od 80-ih godina prošloga stoljeća, kada je iznosio oko 10 do 12 posto njihovih prihoda. Posljednjih je godina taj postotak više nego prepolovljen, a u prosincu je iznosio svega 4,9 posto, pokazalo je najnovije istraživanje.