Nezaposlenost će u svijetu i u 2025. godini iznositi pet posto, budući da gospodarstvo usporava i koči potpuni oporavak tržišta rada, izvijestila je u četvrtak Međunarodna organizacija rada (ILO).

Rast svjetskog gospodarstva trebalo bi u ovoj godini blago usporiti, s prošlogodišnjih 3,3 na 3,2 posto, a srednjoročnom razdoblju trebao bi usporiti i ograničiti stvaranje novih radnih mjesta, upozorila je međunarodna organizacija u godišnjem izvješću.

„Svjetsko gospodarstvo i dalje raste umjerenim tempom, ali predviđa se da će postupno gubiti zamah, što će spriječiti snažniji i trajniji oporavak tržišta rada”, objašnjavaju.

Stopa nezaposlenosti na globalnoj razini iznosi pet posto i najniža je u ILO-ovoj seriji podataka od 1991. godine.

U 2026. trebala bi se spustiti na 4,9 posto, procjenjuju u ILO-u.

Obeshrabreni mladi

Neke skupine stanovništva ne uživaju plodove pozitivnog trenda, upozoravaju.

Tako stopa nezaposlenosti među mladima iznosi 12,6 posto, a rodne razlike i dalje su velike, s manje zaposlenih žena, što ograničava poboljšanje životnog standarda. 

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

U skupini zemalja s niskim dohotkom smanjena je stopa aktivnog stanovništva, posebno među mlađim muškarcima. Mnogi među njima ne rade, ne školuju se i nisu u programima strukovne obuke (NEET).

Trend je posebno izražen u zemljama s niskim prihodima s 15,8 milijuna mladih muškaraca koji ne rade, ne školuju se i ne pripremaju se za struku, što odgovara udjelu od 20,4 posto.

Još je više mladih žena u toj skupini, ukupno 28,2 milijuna, što odgovara udjelu od čak 37 posto.

Ukupno se na svjetskoj razini ne školuje i ne radi 85,8 milijuna mladih muškaraca, odnosno 13,1 posto, i 173,3 milijuna mladih žena, odnosno 28,2 posto. U odnosu na prethodnu godinu njihov je broj porastao za milijun odnosno za 1,8 milijuna.

Nestašica radnika u Europi

U skupini zemalja s visokim dohotkom stopa aktivnog stanovništva bilježi pak rast, uglavnom među starijim radnicima i ženama, utvrdio je ILO.

Problem manjka radne snage i dalje je pak izražen u većem dijelu Europe, unatoč manjem broju slobodnih radnih mjesta.

Manjak je koncentriran je u pojedinim sektorima i zanimanjima, u prvom redu na području znanosti, tehnologije, inženjerstva, matematike, informacijske i komunikacijske tehnologije, te zdravstvene skrbi.

Izraženiju nestašicu bilježile su u 2023. godini Norveška, Danska, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Belgija. Problem je vidljiv i u nizu istočnoeuropskih zemalja, uključujući Rumunjsku i Hrvatsku, u kojima je pogoršan iseljavanjem mladih i kvalificiranih radnika, citira ILO izvješće Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

I Europa i središnja i zapadna Azija bilježe istodobno dvoznamenkaste stope nezaposlenosti mladih, pokazuje izvješće.

Upitne kvalifikacije  

Najviša je lani bila u sjevernoj, zapadnoj i južnoj Europi gdje je po ILO-vim izračunima iznosila 14,3 posto. U 2025. trebala bi se blago smanjiti, na 14,2 posto.

U istočnoj Europi trebala bi pak u 2025. blago porasti, na 11,6 posto, s procijenjenih 11,4 posto u 2024.

Glavni su razlog manjka radne snage vještine i znanje koje poslodavci traže a nezaposleni ih ne mogu ponuditi, primjećuju u ILO-u.

U takvim je uvjetima ukupno 402 milijuna ljudi lani bilo nezaposleno, uključujući 186 milijuna nezaposlenih i 79 milijuna njih koji su odustali od potrage za poslom.

Brojka je gotovo nepromijenjena u odnosu na 2023. godinu, a trebala bi se zadržati na toj razini i u iduće dvije godine, procjenjuju u Međunarodnoj organizaciji za rad.