U prvom tromjesečju 2025. godine realni dohodak kućanstava po glavi stanovnika smanjen je u većini europskih zemalja u usporedbi s prethodnim kvartalom. Među najvećim gospodarstvima Europe, Ujedinjena Kraljevina zabilježila je najveći pad od 1,3 posto, dok je Njemačka zabilježila pad od 0,4 posto, što predstavlja drugi uzastopni tromjesečni pad. Pad u UK uslijedio je nakon relativno snažnog rasta od 1,5 posto u četvrtom tromjesečju 2024. godine, dok su u Njemačkoj glavni razlozi bili učinci inflacije koja je smanjila nominalni rast dohotka.

Rast ne posustaje

Stručnjak otkriva hoće li doći do pada cijena nekretnina u Hrvatskoj

Portugal je zabilježio najveći pad među promatranim zemljama, 4,5 posto, zbog povećanja poreznog opterećenja nakon smanjenja poreza u prethodnom tromjesečju. Znatniji padovi zabilježeni su i u Austriji (2,1 posto), Grčkoj (1,9 posto) i Češkoj (1,5 posto). Španjolska je zabilježila manji pad od 0,2 posto, dok su među nordijskim zemljama realni dohodak smanjili Švedska (-1,3 posto) i Finska (-0,4 posto), prenosi Euronews

Među 16 europskih zemalja s dostupnim podacima, šest je zabilježilo rast realnog dohotka po stanovniku. Najveći rast imala je Mađarska, 1,9 posto, dok su Belgija 1,3 posto, Danska i Italija po 1 posto, a Nizozemska i Francuska zabilježile skromniji rast od 0,3 i 0,2 posto. OECD napominje da je rast u Italiji posljedica oporavka nakon prošlogodišnjeg pada, uz doprinos plaća i neto prihoda od imovine.

Raspoloživi dohodak kućanstava uključuje plaće i naknade, prihode od samostalne djelatnosti i neinkorporiranih poduzeća, mirovine, socijalne naknade i prihode od financijskih ulaganja. Ovaj pokazatelj mjeri stvarnu materijalnu kvalitetu života, jer odražava koliko novca kućanstva stvarno imaju na raspolaganju za potrošnju ili štednju nakon odbitka poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.

Rast realnog BDP-a po stanovniku nije nužno pratio kretanje dohotka kućanstava. U većini zemalja BDP je blago rastao, s najvišim rastom u Irskoj, 7 posto, što stručnjaci objašnjavaju snažnim utjecajem stranih ulaganja i specifičnom strukturom gospodarstva. Među 27 promatranih zemalja realni BDP po stanovniku porastao je u 20 država, dok su padovi bili najizraženiji u Danskoj (-1,4 posto) i Luksemburgu (-1,3 posto). Ostale zemlje s većim rastom BDP-a uključuju Island (2%), Poljsku i Tursku (po 0,8%) te Češku (0,7%). U većini ostalih zemalja rast je ostao na 0,3% ili niže. U većim gospodarstvima, poput Francuske i Italije, zabilježen je umjereni rast BDP-a, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu rast iznosio 0,5 posto.

OECD podaci za prvo tromjesečje 2025. ne uključuju Hrvatsku jer nije članica.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”