“Zbog manjka zaposlenih trenutno nudimo smanjeni izbor hrane”, piše na jelovniku jednog restorana u Meersburgu na Bodenskom jezeru. Na mnogim kafićima i restoranima vidljivo su istaknuti oglasi kojim se traže konobari ili kuhari, javlja Deutsche Welle.

Slično je širom Njemačke. Deny Scarlino, vlasnik jednog bara pored Stuttgarta, kaže da ga je tijekom pandemije napustilo šestoro zaposlenih. “Jedan je počeo voziti kamion, drugi su prešli u industriju, tamo imaju urednije radno vrijeme”, priča on.

Nije bilo pravog ‘vala’ odlazaka

Maren Eli (33) radila je u vrhunskim restoranima, tamo je upoznala supruga koji je kuhar. Ona smatra da je pomoć države tijekom razdoblja prinudnih odmora bila nedovoljna.

Ali ipak imaju redove

Vlasnik slastičarne u Njemačkoj povukao neobičan i riskantan potez

“Mislila sam da neću moći bez gastronomije”, kaže Eli. Ali onda se zaposlila u marketingu i oduševljena je. Redovno radno vrijeme, slobodni vikendi, vrijeme za obitelj. Sada si više ne može zamisliti ponovni rad u restoranu.

Nedavno su udruge gastronoma i hotelijera uputile dramatičan apel vlastima da olakšaju zapošljavanje radne snage iz inozemstva, prije svega iz balkanskih zemalja. Procjenjuje se da 60 posto ugostiteljskih objekata traži radnike.

No Enzo Weber s Instituta za istraživanje tržišta rada kaže da tijekom pandemije nije bilo posebnog ‘vala’ odlazaka iz gastronomije, naprotiv. Tijekom pandemije je, kaže, manje ljudi napustilo posao nego prije nje. Ali, problem je u tome što nisu zapošljavani novi.

“Druge branše su dobitnici, recimo supermarketi, dostava hrane call centri ili branše poput javne uprave, vrtića i tuđe njege. Tamo se preselilo zapošljavanje jer su oni više zapošljavali nego drugi”, priča Weber.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Korona brža od tržišta rada

I gastronomiju i zračni promet prvo je zatekla pandemija, ali ih je onda zatekao i brzinski oporavak od pandemije. Ljudi bi sada opet htjeli trošiti novac u restoranima ili na putovanja čak i više nego pre pandemije.

Radna snaga

U njihovoj državi prosječna plaća je nešto više od 2000 kuna, pa im je Hrvatska prilika za bolju za zaradu

“Sad svi istovremeno pokušavaju obnoviti posao. Ali, tržište rada naprosto nije tako brzo. Dakle, korona je prebrza za tržište rada”, dodaje Weber. Prognozira da će trajati do iduće godine dok se stvari ne dovedu u ravnotežu.

Bivša radnica u ugostiteljstvu Maren Eli pak kaže da poslodavci u gastronomiji moraju boljim uvjetima privući radnike.

“To počinje od plaće. U nekim oglasima za posao čitam kako se kao prednost naglašava povezanost linijama gradskog prijevoza ili plaćanje po kolektivnom ugovoru. Ali to nisu nikakve povlastice, to su osnovni uvjeti”, smatra Eli.