Ruski Gazprom objavio je u utorak da očekuje da će ovaj mjesec potpisati sporazume o gradnji Južnog toka, unatoč namjeri Europske komisije da odgodi pregovore o tom plinovodu kojim Rusija želi dostavljati plin središnjoj i južnoj Europi zaobilazeći Ukrajinu.

Gazprom je to objavio dan nakon što je Komisija kazala da će odgoditi pregovore s Gazpromom oko tog projekta, koji nije u skladu s europskim energetskim propisima, kako bi uzela u obzir širu političku situaciju, uključujući krizu na Krimu.

"Južni tok sigurno ide naprijed. Sporazumi o postavljanju prvog dijela plinovoda bit će potpisani prije kraja ožujka, kao i sporazumi o isporuci cjevovoda za drugi dio", objavio je Gazprom nakon sastanka konzorcija za Južni tok u Švicarskoj.

Plinovod Južni tok, dug 2400 kilometara, zaobići će Ukrajinu i prolaziti ispod Crnog mora. Moći će isporučivati više od 60 milijardi prostornih metara plina na godinu, što je gotovo 15 posto europske godišnje potrošnje. U punoj funkciji trebao bi biti do 2018. Ključni partner Gazpromu u tom je projektu talijanski ENI.

Moskva osigurava oko trećine europskih potreba za plinom, a u nekim istočnoeuropskim državama i sto posto.

Rusija je potpisala bilateralne ugovore o gradnji tog plinovoda sa sedam država, uključujući Hrvatsku kroz koju bi trebao prolaziti jedan odvojak.

No, Komisija je u prosincu prošle godine upozorila da plinovod nije u skladu s europskim propisima jer bi Gazprom praktično imao monopol na korištenje i upravljanje plinovodom te diktirao cijenu energenata i zatražila da se o ugovorima ponovno pregovara. Komisija zastupa tih sedam država (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Slovenija i Srbija) u pregovorima s Rusijom.

Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger rekao je u ponedjeljak za Die Welt da su pregovori s Rusijom suspendirani.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

WELLOVAR u Bjelovaru

Gradi se kompleks kakav Hrvatska nije imala: Vodeni div od 13.000 kvadrata zatvorenog prostora

"Za sada neću ubrzati pregovore o plinovodima kao što je Južni tok; oni će biti odgođeni", rekao je.

Glasnogovornica EK Sabine Berger kazala je da je pritom mislio samo na političke pregovore, ali i da je jasno dao do znanja da će Južni tok dugo čekati na pravno zeleno svjetlo.

Istaknula je da Komisija i dalje želi da tehnička skupina raspravlja o pravnim i tehničkim aspektima projekta.

"Komisija želi rješenje. Dobili smo politički mandat država članica da to učinimo, ali naravno da moramo uzeti u obzir širu situaciju glede ukupnih odnosa između EU-a i Rusije. Povjerenik Oettinger je govorio o političkom aspektu", kazala je Berger, prenosi EurActiv.

Oettinger je također kazao da podržava uvođenje viznih i bankovnih sankcija ruskim čelnicima i bogatašima, ali ne i gospodarskih mjera širih razmjera.

"Bilo bi pogrešno dovesti u pitanje gospodarske veze koje se s Rusijom grade desetljećima", rekao je. "One su važne za gospodarstvo i radna mjesta i u Europi i u Rusiji."

Na pitanje o istrazi koju Komisija od rujna 2012. vodi protiv Gazproma zbog mogućeg monopolističkog ponašanja u središnjoj i istočnoj Europi, glasnogovornik europskog povjerenika za tržišno natjecanje Joaquina Almunije, Antoine Colombani, rekao je da se ta istraga nastavlja neovisno o događajima u Ukrajini.

Glede plinovoda Sjeverni tok, koji prolazi ispod Baltika, Europska komisija odgodila je odluku o pristupu Gazproma plinovodu Opal, koji povezuje sjeveroistočnu Njemačku, gdje Sjeverni tok završava, s Češkom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u siječnju da je Komisija pristala dopustiti Rusiji 100-postotni pristup tom plinovodu, no Komisija je odluku u ponedjeljak odgodila dok se ne riješe neke "tehničke pojedinosti."

Kapacitet Opala je 36 milijardi prostornih metara plina, no zadnje tri godine radi s pola kapaciteta.