I dok je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u strategiji nacionalne sigurnosti krajem prošle godine ustvrdila da se Europa suočava s “civilizacijskim propadanjem” zbog masovnih migracija i ekonomije, Stari kontinent mijenja se i na druge načine.

Jedna velika promjena jest u hrani i tradiciji – mladi Europljani globaliziraju se i ponašaju kao “stanovnici svijeta”, a sve veći broj migranata donio je na kontinent svoju kulturu. Zato je u nekim zemljama kao reakcija izbio “gastronacionalizam”.

Manje kuhaju kod kuće

Promjena kulture u nekim zapadnoeuropskim državama odvija se brzo – Francuzi, primjerice, jedu sve manje bageta, kruha po kojem su poznati. Nakon Drugog svjetskog rata, prosječno je svaki Francuz jeo oko 700 grama kruha dnevno, dok je danas taj broj pao na oko stotinu grama, što je oko polovice jednog bageta dnevno. Iako izjava predsjednika Emmanuela Macrona o bagetu kao “250 grama magije i savršenstva u našim dnevnim životima” svjedoči da ga Francuzi vide kao simbol države, zaključak CNN-a da se baget suočava s “neizvjesnom budućnošću” izgleda mnogo bliži istini.

Slični se trendovi vide u drugim europskim zemljama koje sve manje konzumiraju svoje “simbole”. Nijemci sve manje piju pivo po kojem su poznati u svijetu. Štoviše, prodaja pive u 2025. pala je na najniže grane u toj zemlji u posljednjih 30 godina. New York Timesu je šef pivovare Einbecker Marc Kerger rekao da je tijekom godina u svim anketama 46-48 posto ispitanika govorilo da piju pivo, dok je to sada palo na 41 posto što je po njemu “dramatična promjena”.

U Britaniji pak se zatvaraju pubovi, i to u Engleskoj i Walesu čak njih 366 u 2025. godini. Drugim riječima, svaki dan jedan pub u ove dvije sastavne jedinice Velike Britanije zatvori svoja vrata. Ugostiteljski sektor u ovoj zemlji još se nije oporavio od godina koronavirusa i skupe energije koju je uzrokovao rat u Ukrajini. Troškovi rastu, a posjetitelja sve manje. Prije svega, promijenile su se navike mladih.

“Jedna od prijetnji jest činjenica da su mladi ljudi izgubili naviku kupovanja bageta svakog dana”, rekao je CNN-u Dominique Anract, predsjednik francuskog udruženja pekara i slastičara CNBPF. Mladi Francuzi danas manje kuhaju kod kuće, a više jedu vani.

“Prije su si čak i studenti kuhali. Nije bilo snackova, nije bilo “world fooda”, burgera, kebaba ili sušija. Sada se više mladih okreće prema brzoj hrani”, govori Anract. Slično se događa i s pubovima u Britaniji ili s pivom u Njemačkoj – mladi su sve manje zainteresirani.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Konzumacija alkohola pada, posebno među mladima, što je naravno dobro za javno zdravstvo”, rekla je Politicu Anke Rehlinger, premijerka njemačke savezne pokrajine Saarske. U Britaniji se zatvaraju i noćni klubovi, a vlasnici govore da je to većinom zbog toga što su mladi danas radije na društvenim mrežama nego u izlasku. Druga važna promjena isto je tako dolazak velikog broja migranata koji također mijenjaju kulturu europskih zemalja. Zbog svega toga te se zemlje mijenjaju pred očima stanovništva.

U više zemalja Europske unije događa se zanimljiv fenomen koji je magazin The Economist opisao naslovom članka: “Europski je nacionalizam mrtav. Živio europski gastronacionalizam”. Hrana može potaknuti snažnije emocije kod Europljana od bilo koje druge teme, pišu. Svaka zemlja želi zaštititi čim više proizvoda kao svoje autohtone, svaka se ponosi “svojim” jelom, a mnoge pokušavaju svojatati i “tuđa”. Kada je krajem prošle godine UNESCO na listu nematerijalne kulturne baštine uvrstio talijansku kuhinju u cijelosti, premijerka Giorgia Meloni oduševljeno je zaključila kako se radi o “pobjedi za Italiju”.

Krumpirići, kava i zelje

Europske zemlje također se svađaju što je čije, pa tako Belgijce smeta što se pomfrit na Zapadu zove “francuskim krumpirićima”, a Grke to što kavu zovemo “turskom”. Hrvatska i Slovenija u institucijama EU-a svađale su se oko toga koja će zemlja moći zaštititi teran, kranjsku kobasicu, kulen i zelje.