Američki predsjednik Donald Trump potpisao je uredbu kojom smanjuje financiranje savezne novinarske organizacije Voice of America (VOA), koja već dugo izvještava o autoritarnim režimima.

Već u petak je Trumpova administracija poslala je elektroničkom poštom poruku tisućama suradnika postaja Voice of America, Radio Free Europe i Radio Free Asia, kako ne trebaju i čak ne smiju dolaziti u redakciju. Kao dodatak tog naloga Bijela kuća je izdala i priopćenje u kojem je pisalo da “američki porezni obveznici neće više plaćati radikalnu propagandu”, što je i mišljenje Elona Muska u njegovoj ‘borbi protiv birokracije’.

Još u veljači je vlasnik Tesle je objavio kako su ti američki mediji “skupina ljevičarskih radikala koji govore samo o sebi, a pritom uništavaju milijardu dolara američkog poreza”.

Glas slobode
Direktor VOA-e Mike Abramowitz izjavio je da su on i gotovo 1300 zaposlenika poslani na plaćeni dopust. Upozorio je i da uredba onemogućava VOA-i da obavlja svoju “vitalnu misiju… što je danas posebno važno kada američki suparnici poput Irana, Kine i Rusije ulažu milijarde dolara u stvaranje lažnih narativa kako bi diskreditirali Sjedinjene Države”.

Abramovitz: Američki suparnici ulažu milijarde dolara u stvaranje lažnih narativa kako bi diskreditirali Sjedinjene Države.

Iz Nacionalnog novinarskog kluba, vodeće organizacije koja zastupa američke novinare, poručeno je da uredba “potkopava dugogodišnju američku predanost slobodnom i neovisnom novinarstvu”. Trumpovu uredbu pozdravili su kineski državni mediji, među njima i Global Times koji je osudio VOA-u zbog “zapanjujućeg izvješćivanja o Kini” i naveo da je “sad odbačena od vlastite vlade poput prljave krpe”.

Radijska postaja Voice of America osnovana je u Drugom svjetskom ratu, a prvi strani jezik bio joj je njemački, piše DW. U doba hladnog rata bila je jedna od rijetkih izvora informacija iz niza država u kojima je vladala cenzura. Uz VOA-u, nakon rata je pokrenut i Radio Free Europe, u devedesetima i Radio Free Asia, no već u šezdesetima se u američkoj javnosti osjetilo protivljenje protiv vlastite ‘propagandne mašinerije’, pa čak i onda kada širi ideju demokracije.

Tako je njihova djelatnost stavljena pod upravu United States Agency for Global Media (USAGM), ali im je omogućena neovisnost novinarskog izvještavanja. To je izazvalo srdžbu Trumpa još za vrijeme njegovog prvog mandata dok je tvrdio da pandemija korone ‘ne postoji”, a VOA je uporno objavljivala informacije o širenju zaraze.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Zato je u drugom mandatu za nadzornicu USAGM-a Trump postavio vjernu sljedbenicu Kari Lake koja je odmah otkazala usluge novinskim agencijama za te medije, obrazlažući kako “oni sami trebaju pisati vijesti”. Drugim riječima, ti mediji su trebali postati tek puka propagandna mašinerija Bijele kuće.

U međuvremenu su počeli pljuštati otkazi suradnicima tih medija i službenicima USAGM-a, a jedna suradnica VOA-e u Washingtonu, porijeklom iz Azije, javila je da je mnogima stigao otkaz s krajem siječnja. “Mnogi od tih 550 novinara koji su dobili otkaz nisu američki državljani nego imaju tek vizu za školovanje u SAD-u, tako da moraju i napustiti zemlju”, napisla je u poruci.

Jedan suradnik VOA-e iz Zimbabvea, države koja je na 116. mjestu svjetske ljestvice slobode medija, poručio je kako će nestanak tog programa biti golem gubitak jer se inače baš nigdje ne izvještava o ljudskim slobodama, niti o korupciji. Javlja i kako su tamošnji državni dužnosnici na socijalnim mrežama ‘vrištali od sreće’ nakon odluke američkog predsjednika što samo svjedoči, koliko je Voice of America bio važan i za tu zemlju.

Mnogi smatraju kako je stanje u medijima danas gore nego ikad zbog sve više lažnih vijesti i prostora kojem se šire nepouzdane i neprovjerene informacije. Tu je sve veća važnost međunarodnih medija kao što je Deutsche Welle kojem se jamči čak i veća neovisnost nego koju ima VOA i drugi slični mediji. DW-u se posebnim zakonom jamči novinarska sloboda izvještavanja.

Hoće li EU uskočiti?
“Još nikad nije bilo tako dragocjeno i važno, osigurati izvještavanje koje se temelji na činjenicama i koje je novinarski neovisno. I upravo to je temeljna zadaća DW-a: on odlučujuće pridonosi promicanju slobode mišljenja i informacija u čitavom svijetu”.

Predsjednik programskog vijeća DW-a Karl Jüsten na sastanku održanom nakon Trumpove odluke kazao je kako je povlačenjem Sjedinjenih Država iz uloge borca za slobodu medija i tiska, nastala opasna praznina u mnogim zemljama diljem svijeta. “Ne smije se ostaviti autoritativnim snagama da ispune tu prazninu”, poručio je Jüsten.

VOA je članica udruge javnih servisa DG8 kojom pripada i Deutsche Welle, a najviše izgleda za spas ima Radio Free Europa/Radio Liberty. Sjedište te postaje nalazi se u Pragu, a češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky misli da ako ne Washington, onda Bruxelles, treba preuzeti obaveze prema tom mediju. Zato će se i pred drugim članicama EU založiti da onda Unija financijski osigura postojanje i neovisnost tog medija.