Njemačke energetske kompanije dosjetile su se zanimljive ideje kako da se izvuku iz troškova zatvaranja nuklearnih elektrana. Kako je Njemačka odlučila do 2022. u potpunosti prestati koristiti nuklearnu energiju iz preostalih 18 elektrana, energetski koncerni EnBW, E.On i RWE došli su na ideju da elektrane ostave u posebnu, državnu zakladu koja će potom i fizički provesti njihovo uklanjanje i saniranje.

Kako javlja Deutsche Welle, kvaka je u tome što je električna energija iz nuklearnih reaktora izuzetno jeftina, ali nije i sanacija takvih elektrana. Kada elektrana prestane s radom, nije ju moguće jednostavno srušiti jer gotovo svaki dio, prekidač ili cijev spada u opasni otpad čije je zbrinjavanje vrlo skupo. Međutim, ni tu nije kraj troškovima. Iako bi do 2022. sve nuklearne elektrane trebale biti ugašene, to samo znači da neće proizvoditi struju. Naime, gorive šipke morat će "kontrolirano dogorijevati" još pet godina. Nakon toga treba pričekati još barem 20 godina kako bi se započelo s fizičkim uklanjanjem.

'Mito' od 35 milijardi eura
U svakom slučaju, likvidacija nuklearnih elektrana koštat će jako puno, pa stoga ne čudi što se energetski koncerni žele riješiti te brige i troška. Doduše, u ovom prijedlogu oni njemačkoj vladi nude i novac kojeg su sakupili upravo za tu svrhu i koji je obračunat sa svakim proizvedenim kilovatsatom. Radi se o 35 milijardi eura, a vladi bi se taj prijedlog mogao učiniti atraktivnim i iz jednog drugog razloga. Naime, novac prikupljen za likvidaciju elektrana nije pohranjen na neki zaseban, zatvoren račun. On je sadržan u računu svake te kompanije i ako neka od njih eventualno proglasi stečaj, onda će troškovi likvidacije zasigurno pasti na leđa poreznih obveznika. Problem je u tome što tih 35 milijardi neće biti ni približno dovoljno za likvidaciju nuklearki. Njemačka nema čak niti konačno odlagalište radioaktivnog otpada i već njena gradnja koštat će vrtoglavi iznos, a onda dolaze i sve oštriji propisi o zbrinjavanju takvog opasnog nasljeđa. 

Odgovornost kompanija
Njemačka ministrica zaštite okoliša Barbara Hendricks uopće nije oduševljena idejom energetskih kompanija. Podsjetila je kako na energetskim koncernima leži "neograničena odgovornost za dogorijevanje, gašenje, uklanjanje i skladištenje radioaktivnog otpada" i kako novac za to mora biti "siguran i pravovremeno doznačen". Energetski koncerni nisu komentirali njezine riječi.

Novi problemi

Zapuštena odlagališta

Njemačka ministrica zaštite okoliša prošloga je tjedna posjetila Asse, jedno od "privremenih" odlagališta nuklearnog otpada u Njemačkoj. Obišavši odlagalište, izjavila je kako je "zaprepaštena neodgovornošću s kojom su se odnosili prema radioaktivnom otpadu još prije pedesetak godina". "Ti propusti već dolaze do nas ili su nam već odavno postali teret", istaknula je ministrica.