Za strateško partnerstvo s Galenikom, čija sudbina mora biti riješena do 31. svibnja ove godine, zainteresirane su četiri velike svjetske kompanije, doznaje Blic. Anand Iyer, glavni menadžer američke kompanije Pari Biomedical, posjetio je zemunsku tvornicu lijekova prije tjedan dana. Američko poslanstvo zanimala je proizvodnja Galenike, ali i stanje farmaceutske industrije u Srbiji. O partnerstvu s Galenikom razgovarali su i sa srpskim ministrom gospodarstva Željkom Sertićem.

"Riječ je o kompaniji koja bi u Galeniku unijela obrtni kapital, a promet bi htjeli povećati tri puta, sa 50 milijuna eura na 150 milijuna godišnje. Njihov dolazak bio bi značajan za tvornicu, ali i Srbiju, jer je Galenika jedna od 17 državnih kompanija čija sudbina mora biti riješena u sljedeće četiri mjeseca. Riječ je i o jedinoj tvornici lijekova u državnom vlasništvu, koja zapošljava 1400 radnika", rekao je neimenovani izvor Blica iz srpske vlade. Prema njegovim riječima, Galeniku je zbog strateškog partnerstva u kolovozu prošle godine posjetila i delegacija kompanije Piqur iz Bazela u Švicarskoj. Prije toga, u Galenici su bili menadžeri emiratske kompanije Julfar, vodećeg proizvođača inzulina u Africi i Aziji, ali i drugih 470 lijekova. Galeniku su u veljači prošle godine posjetili i čelnici palestinske kompanije Pharmacare PLC, koji su u lipnju bili i u Agenciji za privatizaciju.

Propast 2010. godine
Nedeljko Pantić, direktor Galenike, potvrdio je za Blic da je za strateško partnerstvo zainteresirano nekoliko svjetskih kompanija. "Menadžment i sindikati Galenike podržavaju strateško partnerstvo. Smatram da je partner dobro rješenje, iako njegov dolazak znači i nov menadžment, ali se tome ne protivimo. Kompanija može dobro raditi, što su pokazali i rezultati iz 2015. i 2014. godine", rekao je Pantić za Blic, ističući najave iz Vlade da će u veljači biti raspisan javni poziv za strateško partnerstvo. Galenika je do 2010. ostvarivala godišnju dobit i do pola milijarde dinara. Njen propast počela je s direktorom Nenadom Ognjenovićem, koji je tvornici napravio dugove od 220 milijuna eura, te mu se sudi za milijunske malverzacije.

Kompanija je počela pozitivno poslovati u 2014. i danas nije teret državnom proračunu. Još u svibnju 2014. u srpskim medijima se pisalo o zanimanju arapskog Julfara za strateško partnerstvo s Galenikom, a tada se navodilo i da jednak interes pokazuje i ukrajinska kompanija Arterium. Julfar iz Abu Dhabija, prije svega je zainteresiran za proizvodnju inzulina u Zemunu, koji se inače ne proizvodi u Srbiji. Srbija bi Arapima poslužila kao uporište za prodor na europsko tržište. Julfar je osnovan 1980. i dio je farmaceutske grupe Galf iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Julfar koji ima oko 2000 radnika, prošle godine prodao je lijekove vrijedne 271 milijun eura i ostvario dobiti od 45,5 milijuna eura. Ta arapska farmaceutska kompanija uz inzulin proizvodi antibiotike, lijekove za kardivaskularne, plućne i kožne bolesti.

Što bi radili Ukrajinci?
Za izgradnju pogona za infuzijske rastvore u Galenici i proizvodnju prirodnih lijekova bila je zainteresirana ukrajinska farmaceutska kompanija Arterium, vodeća ukrajinska tvrtka u proizvodnji antibiotika i značajan proizvođač biljnih lijekova. Ima 1000 zaposlenih, proizvodi 140 lijekova, a izvozi u Kazahstan, Uzbekistan, Bjelorusiju i Rusiju. Galenika bi dala stručnjake, brend i potencijal, dok bi Ukrajinci ili Arapi uložili novac, dali tehnologiju i ustupili svoje patentirane proizvode, tvrdilo se 2014. godine. S Arteriumom je potpisano i pismo namjere o izvozu u Ukrajinu. 

Gubici bivše uprave

Pod sumnjom u organizirani kriminal

Specijalno tužiteljstvo za organizirani kriminal u lipnju 2011. provjeravalo je poslovanje Galenike. Srpski mediji su ranije objavili da je 2010. u Galenici zabilježeno 14 milijuna eura minusa te da je ta kompanija prvi put u povijesti poslovala s gubitkom. Također je objavljeno i da je Fond za zarade povećan sa 2,4 na 3,6 milijardi dinara, kao i da je Galenika na temelju dva ugovora lijekove ne uvozi izravno već plaća Velefarmu posredničku proviziju od 4,5 posto.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a