Pregovarači sedam vodećih svjetskih gospodarstava postigli su ‘privremeni’ dogovor o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine kako bi Ukrajini odobrili zajam težak 50 milijardi dolara u pokušaju da ojačaju potporu napadnutom Kijevu sve dok se i sami bore s nizom političkih poteškoća na domaćim tlima.

Financijska pomoć zemlji koja se od ruskog agresora brani još od veljače 2022. bit će, kako se čini, središnja tema godišnjeg samita članica G7 u Bariju na jugu Italije.

Ugovor s Bidenom
Pojedinosti o dizajnu toga zajma, uključujući saznanje o tome tko će snositi krajnji rizik te kako će novac biti raspodijeljen, nisu navedene u dogovorenoj izjavi, piše Financial Times (FT).

“S ciljem pružanja podrške trenutnim i budućim potrebama Ukrajine u uvjetima produljene obrane od Rusije, G7 će pokrenuti ‘izvanredne zajmove za ubrzanje prihoda (ERA) za Ukrajinu’, a kako bi Ukrajini stavio na raspolaganje približno 50 milijardi dolara dodatnog financiranja do kraja godine”, kazao je neimenovani upućeni izvor za FT. Financiranje bi se isplaćivalo “kroz više kanala koji usmjeravaju sredstva na ukrajinske vojne potrebe, proračun i potrebe obnove”, dodao je.

Kako je poznato, ruska imovina ostat će imobilizirana sve dok Kremlj ne okonča ratna razaranja na ukrajinskom tlu i ne plati počinjenu štetu. Na samitu će drugu godinu zaredom sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a nakon obavljenih razgovora predviđeno je potpisivanje dugoročnog sporazuma o sigurnosti s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izjavio je da su vođe država “na rubu dobrog ishoda” i da bi “zajednička vizija za put naprijed” trebala biti objavljena do kraja dana.

Stiže i papa Franjo
Podsjetimo, samit se održava u vrijeme političkih previranja u nizu zemalja koje čine G7. Bliže se američki predsjednički izbori u studenom, a Biden je u teškoj utrci protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Izbori u Velikoj Britaniji zakazani su za 4. srpnja, a očekuje se da Rishi Sunak neće dalje nastaviti posao premijera, dok će njegova Konzervativna stranka vjerojatno izgubiti od laburista prvi put u 14 godina.

Prošlotjedno glasovanje za Europski parlament izazvalo je porast krajnje desnih stranaka u Francuskoj i Njemačkoj koje su zadale teške udarce njemačkom kancelaru Olafu Scholzu te francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu zbog čega su čelnici dviju država reagirali raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sporazum o pružanju dodatne potpore Ukrajini korištenjem zamrznute imovine bio bi znak da su čelnici G7 ostali ujedinjeni u obrani Kijeva, kao i u svojim širim vanjskopolitičkim prioritetima, ističu zapadni dužnosnici.

Privremeni dogovor uslijedio je nakon što su Europska unija i nezine zemlje članice G7 – Italija, Francuska i Njemačka – odbile prijedlog SAD-a da bi zarada koju ostvari EU poduprla američki zajam.

Bruxelles je ustvrdio da ne može dati čvrsto jamstvo da će njegove sankcije koje prikupljaju dobit od ruske imovine u vrijednosti od oko 3 milijarde eura godišnje i obnavljaju se svakih šest mjeseci, ostati na snazi neograničeno, pa bi stoga svaka zemlja trebala preuzeti dio rizika. Očekuje se da će Svjetska banka igrati ulogu u isplati američkog dijela paketa kredita, kazali su izvori upoznati s pregovorima.

Skup G7 će kasnije biti otvoren cijelom nizu svjetskih čelnika, uključujući papu Franju, koji će u petak govoriti o rizicima i potencijalima umjetne inteligencije. Na skup su pozvani i čelnici Indije, Brazila, Argentine, Turske, Alžira i Kenije.