Francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel snažno su se u srijedu zauzeli za još tješnje integracije u Europskoj uniji, ističući da bi proces u suprotnom pravcu značio kraj Unije.

Merkel i Hollande govorili su u srijedu popodne na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. To je prvi put da čelnici dviju najvećih zemalja EU-a nastupaju zajedno pred europspkim zastupnicima nakon 1989. godine, kada su govorili tadašnji kancelar Helmut Kohl i predsjednik Francois Mitterand.

 "Danas nije riječ o više ili manje Europe, nego o afirmaciji Europi ili kraju Europe", rekao je Hollande, čije su riječi popraćene pljeskom većine zastupnika, dok su euroskeptici negodovali.

 "Kraj Europe značio bi povratak na nacionalne granice, kraj zajedničkih politika, napuštanje eura", dodao je.

 Hollande je rekao da EU treba raditi na perspektivi federacije nacionalnih država.

 "Moramo ići dalje, moramo nastaviti, u suprotnom nećemo stati na ovome, nego se vraćati natrag", rekao je Hollande.

"Što se događa sa Sirijom, brine Europu, jer ono što se ondje događa odredit će dugoročnu ravnotežu moći u regiji", rekao je.

"Ako dopustimo da se pogoršaju nedavni religiozni sukobi između šijita i sunita, nemojte misliti da to neće utjecati na nas. Bit će to totalni rat, rat koji će također imati učinka na naše teritorije i moramo djelovati", rekao je, kako prenosi Reuters, Hollande europarlamentarcima.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

 "Jači smo zajedno nego odvojeno, a primjer za to je dužnička kriza – mi smo osigurali jedinstvo eurozone", rekla je Merkel.

 "Iluzija je da se možemo zatvoriti u eri interneta", rekla je Merkel.

 Dvoje čelnika u svojim su se govorima osvrnuli na glavne izazove s kojima EU danas suočena – Sirija, izbjeglička kriza, dužnička kriza u eurozoni, Ukrajina, klimatske promjene.

 "Unatoč bojazni da će integracija EU-a smanjiti naše raznolikosti, ona ju je još više obogatila", rekla je Merkel, koja je govorila o više tema, od Ukrajine do budućnosti eura, a najviše vremena posvetila je izbjegličkoj krizi.

Istaknula je da se treba pozabaviti uzrocima izbjegličke krize, ratom u Siriji na prvom mjestu. Dodala je da na izbjeglice ne treba gledati kao na anonimnu masu nego kao na pojedince, pri čemu se treba držati najviših standarda zaštite ljudskih prava.

 Kancelarka Merkel je rekla da je odgovor za sve izazove pred kojima je EU u jedinstvu i zajedničkom odgovoru, ističući da su Njemačka i Francuska spremne na to.

Merkel je kritizirala postojeći Dublinski sustav, po kojem je prva zemlja u EU-u u koju uđe izbjeglica dužna razmatrati zahtjev za azil. Smatra da je taj mehanizam zastario i da je potreban novi, koji će omogućiti pravedniju raspodjelu tereta među zemljama članicama.

 Merkel je rekla i da je proširenje Europske unije bilo veliki uspjeh. "Danas vidimo da su napori za ulazak novih zemalja članica urodili plodom", rekla je.

 U raspravi koja je uslijedila, šefovi zastupničkih klubova pozdravili su istupe dvoje čelnika. Jedino su euroskeptici, Britanac Nigel Farage i Francuskinja Marine Le Pen, žestoko kritizirali pozive za tješnjom integracijom EU-a. Oboje su isticali njemačku dominaciju u EU-u, a Marine Le Pen je Hollandea nazvala "gospodine vicekancelaru".

 "Ne mogu vas osloviti kao predsjednika", rekla je Le Pen, dodajući da je Francuska potpuno podređena njemačkom diktatu.