Finska, zemlja visokoga standarda, kvalitetnoga školstva, stabilnog sustava socijalne skrbi i sretnih ljudi, uvodi potpunu liberalizaciju zdravstva od 2019., kako bi obuzdala javnu potrošnju.

O temi koja je u Hrvatskoj, gdje zdravstvo boluje od neizlječivih dugova, pravi tabu, na sjeveru traje javna rasprava, koja će potvrditi kako će građani birati liječnika i za osnovne potrebe. Elementarna zdravstvena zaštita u Finskoj vrijedi oko 8 milijardi eura, a davanje slobode pacijentima u izboru doktora trebalo bi pospješiti rezultate svima. Tako smatraju i u tvrtki Pihlajalinna Oyj, pružatelju usluga u zdravstvu.

"Novo će tržište ponuditi značajan potencijal rasta i preraspodijeliti udjele u korist privatnog sektora", kaže za Bloomberg Aarne Aktan, šef tvrtke. I ostali privatnici spajanjem, preuzimanjima, gradnjom klinika… zauzimaju pozicije uoči reforme kojoj je, prema objašnjenju iz Vlade desnog centra premijera Juhe Sipile, cilj smanjiti troškove, modernizirati i poboljšati usluge.  Privatni sektor zdravstva vrijedi oko 4 milijardi eura, od čega 1,5 već otpada na usluge koje obavlja za javni sektor, a iz njega tvrde da mogu puno jeftinije i učinkovitije liječiti ljude i stvarati dobit, štedeći i porezna sredstva.

"Nudimo brži tretman, šaljemo manje pacijenata specijalistima ili bolnicama i na kraju su nam pacijenti zadovoljniji. Privatna inicijativa ravna se prema načelu troškova i koristi, padne li na tome, ispada s tržišta", ocjenjuje šef tvrtke Mehilainen Janne-Olli Jarvenpaa. Finska u traženju modela privatizacije zdravstva nije išla daleko – Švedska od 2010. daje pacijentima za pravo odlučiti hoće li privatnog ili javnog doktora.  

Iako je promjena potrebna i zbog sve više starijih stanovnika koji opterećuju mirovinski i zdravstveni sustav, oporba se ne slaže u načinu povjeravanja posla privatnicima. "Liberalizacija može dovesti do gubitka kontrole, slabljenja i poskupljenja usluga pa će privatnici radi smanjenja troškova pacijente liječiti s manje brige, kaže socijaldemokratski zastupnik Tuula Haatainen.