Kako bi se smanjila emisija štetnih plinova, FAO poziva na povećanje produktivnosti cijelog proizvodnog lanca, prilagođavanje životinjske hrane te poboljšanje zdravlja domaćih životinja.

Također predlaže smanjenje konzumacije mesa u bogatim zemljama, ali smatra da bi to imalo ograničeni učinak.

UN u izvješću kao referentnu godinu navodi 2015., kada se proizvelo 810 milijuna tona mlijeka, 78 milijuna tona jaja i 330 milijuna tona mesa.

Goveda su glavni izvor emisija štetnih plinova (62 posto), potom slijedi svinjetina s 14 posto, perad s devet posto, bivoli osam posto te ovce i koze  sedam posto.

Proizvodnja gnojiva za stočnu hranu i transport rezultirali su emisijom 6,2 gigatona (Gt) ekvivalenta CO2.

FAO je mjerio metan, dušikov oksid i ugljični dioksid.

Što se tiče završnih proizvoda, meso je odgovorno za 67 posto emisija stakleničkih plinova, ispred mlijeka s 30 posto i jaja s tri  posto.

Direktne emisije stoke, od “vjetrova” do izmeta, predstavljaju 60 posto sveukupne emisije stakleničkih plinova, a preostalih 40 posto indirektne emisije štetnih plinova koja je rezultat proizvodnje pesticida i umjetnih gnojiva za životinjsku hranu, prijevoza te kršenja šuma za pašnjake i farme soje.

S gospodarskim rastom i urbanizacijom konzumacija mesa ima tendenciju rasta, čak i kada se usporava zbog zabrinutosti za klimu, zdravlje i dobrobit životinja, zakjučuje FAO.

Zbog porasta stanovništva u svijetu i prosječne potrošnje po stanovniku, FAO predviđa da će se konzumacija životinjskih proteina između 2020. i 2050. povećati za 21 posto.