Svijet se suočava s dvostrukom prijetnjom: rat u Iranu destabilizira globalne opskrbne lance, a eksplozija umjetne inteligencije (AI) stvara očekivanja koja bi mogla biti ugrožena. Energetski šok, sličan onima iz prošlih kriza, prijeti zaustavljanju tehnološkog napretka koji svi pomno prate, piše Reuters.

pitanje privatnosti

Zabrinjavajuće otkriće: Wi-Fi vas može špijunirati čak i kada niste online

Umjetna inteligencija postala je simbol rasta i optimizma u globalnom gospodarstvu, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama, domu velikih tehnoloških divova poput Alphabeta, Microsofta i Amazona, koji ulažu stotine milijardi dolara u podatkovne centre. Veliki proizvođači čipova poput Nvidije, AMD-a i Intela pokreću ovu revoluciju. Ukupni kapitalni izdaci na infrastrukturu, softver i istraživanje činili su 39 % rasta američkog BDP-a u prva tri tromjesečja prošle godine, u usporedbi s 28 % tijekom dot-com buma. Povećanje produktivnosti zaposlenika može biti ključni pokretač rasta, posebno dok tržišta rada hlade.

Geopolitičke prijetnje energiji

Eskalacija sukoba u Iranu i okolici uzrokuje ozbiljne poremećaje u opskrbi energijom, što bi moglo ugroziti očekivani rast produktivnosti i tehnološki optimizam. Hormuški tjesnac praktički je zatvoren, cijena nafte stabilizirala se oko 100 dolara po barelu, a cijena prirodnog plina na europskom TTF čvorištu porasla je s 30 na više od 50 eura po megavat-satu. Takav energetski šok može izazvati inflaciju uz recesiju, slično onome iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Povijesne lekcije i utjecaj na produktivnost

Kada se primijene povijesni podaci, izgledi za produktivnost postaju sumorni. Tijekom naftnog embarga i iranske revolucije šezdesetih i sedamdesetih godina, rast proizvodnje po satu u SAD-u srozan je s preko 3 % na samo 0,4 % između 1977. i 1982. godine. Pad kupovne moći kućanstava smanjio je potrošnju, što je dovelo do pada iskorištenosti tvornica s 89 % u studenom 1973. na 71 % do svibnja 1975. godine.
Danas bi sličan energetski udar mogao natjerati kompanije da odgode ulaganja u AI, jer kapitalna ulaganja u računalne sustave i cloud infrastrukturu zahtijevaju ogromne resurse.

Šokovi energije i dugoročni učinak

Analiza OECD-a pokazuje da svaki skok cijena energije od 10 % obično smanjuje produktivnost rada za 1 %. Blagi porasti potiču tvrtke na ulaganja u energetski učinkovite strojeve, ali ozbiljni šokovi ostavljaju dugotrajan negativni učinak. Povijesni primjer: energetski intenzivne industrije poput kemikalija, metala i komunalnih usluga pretrpjele su trajni udarac u SAD-u, gdje su ulaganja pala s 4,1 % BDP-a 1979. na 2,2 % do 2004. godine. Slični trendovi vidljivi su u Europskoj uniji, gdje je industrijska proizvodnja pala 13 % od 2022. godine.

Energetska glad

Umjetna inteligencija je izuzetno energetski zahtjevna, a podatkovni centri čine gotovo polovicu rasta konačne potrošnje električne energije u SAD-u između 2025. i 2030. Globalno, potrošnja podatkovnih centara mogla bi 2026. premašiti 500 teravat-sati, što je oko 2 % ukupne svjetske potrošnje. U Irskoj se očekuje da će podatkovni centri do kraja 2026. trošiti nevjerojatnih 32 % nacionalne električne energije.
To dodatno dovodi u pitanje planirana ulaganja od 3 bilijuna dolara u nove podatkovne centre tijekom sljedećih pet godina, jer rast cijena i središnje banke povećavaju troškove zaduživanja. Potrošnja vode za hlađenje dodatno opterećuje lokalne resurse, posebno u područjima pogođenim sušom.

Nuklearna renesansa

Suočeni s rastućim cijenama i nestabilnom mrežom, tehnološki divovi ulažu u vlastite izvore energije, prvenstveno nuklearne. Microsoft obnavlja reaktor Three Mile Island, Google je sklopio korporativni ugovor o kupnji energije iz malih modularnih reaktora (SMR), a Amazon i Meta osiguravaju kapacitete iz postojećih nuklearnih elektrana i razvijaju nove. Ovaj zaokret pokazuje koliko je energetska sigurnost ključna za budućnost AI tehnologija.

Veliki jezični modeli troše najviše energije tijekom obuke, dok je njihova kasnija upotreba relativno jeftina. Povijest pokazuje da energetske krize mogu nanijeti dugoročnu štetu. Tehnološke revolucije ovise o stabilnom makroekonomskom okruženju, a trenutna situacija u Iranu i Bliskom istoku dodatno komplicira planove za širenje umjetne inteligencije.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu