Svijet se suočava s rastućim sukobima i geopolitičkim napetostima, od Ukrajine do Irana, što prisiljava vlade na sve veće zaduživanje za potrebe obrane, piše Reuters. Ova spirala duga, dodatno pojačana visokim kamatnim stopama, postupno smanjuje fiskalni prostor država i mijenja ravnotežu moći na globalnoj razini.

SVJETSKA KRIZA

SAD uvodi blokadu iranskih luka, cijene nafte drastične porasla

Povijesno gledano, Ujedinjeno Kraljevstvo je nakon Napoleonskih ratova smanjivalo dug kako bi očuvalo fiskalnu stabilnost za buduće sukobe. Danas se, međutim, rivalstvo između Sjedinjenih Država i Kine te sukobi u Ukrajini i Iranu odvijaju u trenutku kada je globalna razina zaduženosti već iznimno visoka. Vlade i kompanije zadužile su se za rekordnih 27 bilijuna dolara u 2025. godini, dok je ukupni globalni dug dosegnuo čak 348 bilijuna dolara, što predstavlja ozbiljan pritisak na svjetska gospodarstva.

Kako bi odgovorile na sigurnosne izazove, države povećavaju izdvajanja za obranu i smanjuju ovisnost o potencijalnim suparnicima. Takva politika dodatno povećava omjer duga i BDP-a te ograničava njihovu sposobnost dugoročnog djelovanja. Istodobno, troškovi zaduživanja naglo rastu – primjerice, prinos na desetogodišnje američke obveznice porastao je na 4,3 posto. Međunarodni monetarni fond upozorava da vlade više ne mogu odgađati fiskalne odluke bez ozbiljnih posljedica.

Gotovo nijedna velika ekonomija nije pošteđena ovog trenda. Sjedinjene Države, Kina, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan već imaju državni dug veći od svog godišnjeg gospodarskog outputa. Rusija je iscrpila dio svojih rezervi za financiranje rata u Ukrajini, dok su joj strane zemlje zamrznule značajnu imovinu. U isto vrijeme, države Perzijskog zaljeva suočavaju se s dodatnim troškovima obrane, što dodatno naglašava globalni problem zaduženosti.

Na sastancima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke sve se više raspravlja o vezi između zaduživanja i geopolitičkih napetosti. Povijesni podaci pokazuju da ratovi imaju dugoročne posljedice na gospodarstvo – proizvodnja u pogođenim zemljama u prosjeku pada za oko sedam posto unutar pet godina, što dodatno pogoršava ekonomske posljedice sukoba.

Rastući troškovi obrane i ekonomski pritisci

Jedan od ključnih problema je kontinuirani rast troškova obrane. Sjedinjene Države planiraju značajno povećati vojni proračun, dok su europske članice NATO-a već preuzele obvezu dodatnog povećanja izdvajanja. Paralelno s tim, države sve više strahuju od ekonomskih pritisaka i ovisnosti o ključnim resursima. Primjeri uključuju kontrolu Hormuškog tjesnaca ili kinesku dominaciju nad rijetkim metalima. Takve okolnosti dodatno naglašavaju važnost nacionalne sigurnosti u ekonomskim politikama.

Smanjenje ovisnosti o drugim državama logičan je potez, ali nosi visoke troškove. Ograničavanje trgovine i ulaganja usporava gospodarski rast, dok subvencije i regulacije povećavaju pritisak na javne financije. Posljedično, države se ili dodatno zadužuju ili bilježe slabiji rast, što pogoršava ukupnu sliku gospodarskog rasta.

Nije svaki dug isti

Važno je naglasiti da kvaliteta duga igra jednako važnu ulogu kao i njegova razina. Način na koji se posuđeni novac troši može dugoročno ojačati ili oslabiti gospodarstvo. Primjerice, ulaganja u istraživanje i razvoj mogu potaknuti inovacije i produktivnost, dok kratkoročne mjere poput subvencioniranja energije često nemaju trajan učinak. Upravo zato je ključna struktura ulaganja.

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

Dodatni izazov predstavljaju tzv. skrivene obveze, poput mirovinskih sustava koji će tek u budućnosti opteretiti javne financije. Zemlje s brzim starenjem stanovništva, poput Kine i Japana, suočavaju se s posebnim pritiscima, dok neke europske države imaju skupe i teško održive sustave. S druge strane, problemi u privatnom sektoru mogu se preliti na državu, što dodatno povećava rizik za javne financije.

Tko zapravo financira dug?

Način financiranja duga također je presudan. Zemlje koje se oslanjaju na domaće ulagače imaju veću kontrolu nad svojim financijama. U suprotnom, ovise o stranim investitorima, što može predstavljati ranjivost. Sjedinjene Države su primjer takve ovisnosti, iako im status dolara kao globalne valute daje određenu prednost. Ipak, geopolitičke napetosti i trgovinski sukobi postupno slabe tu poziciju, otvarajući prostor za druge valute i oblike financijske moći.

Dugoročna snaga gospodarstva

Sposobnost države da se nosi s dugom uvelike ovisi o snazi njezina gospodarstva. Tehnološki razvoj i inovacije mogu pomoći u smanjenju relativnog tereta duga, no mnoge velike ekonomije suočavaju se s vlastitim izazovima. Sjedinjene Države imaju snažan tehnološki sektor, ali politička neizvjesnost i ograničenja imigracije predstavljaju rizik. Kina se suočava s ograničenjima svog modela rasta, dok Europska unija zaostaje u ulaganjima i integraciji tržišta. Sve to utječe na njihovu dugoročnu konkurentnost.

Na kraju, važan faktor je i spremnost društva da podnese ekonomske mjere poput viših poreza ili smanjenja potrošnje. Demokratske države često imaju ograničen prostor za takve odluke, dok autoritarni sustavi lakše provode nepopularne mjere. Ipak, i oni imaju svoje granice. Upravo će dinamika duga i sposobnost upravljanja krizama u velikoj mjeri odrediti budući odnos snaga između velikih sila, pri čemu Kina trenutno pokazuje blagu stratešku prednost.