Specijalizirani intenetski portal Makroekonomija.org analizirao je utjecaj ulaska u EU na ekonomije Estonije, Poljske, Češke, Slovačke,  Slovenije, Mađarske, Litve, Bugarska i Rumunjske. Zaključak je da je javni i privatni dug  nakon ulaska ovih zemalja u EU eksplodirao i sada značajno prelazi rast BDP-a nabrojanih zemalja, što je praktički paraliziralo gospodarske potencijale tih zemalja.

Rastući skok bankarskih kredita uz nepovoljne uvjete financiranja uvjetuju da veliki dio društvenog proizvoda odlazi na otplatu kamata čime se gospodarstvo i stanovništvo u velikoj mjeri lišavaju investicijskog potencijala, navode u Makroekonomiji.org.Kamate na kredite prilično se razlikuju među zemljama pa u Češkoj kamata iznosi 5,72 posto, dok u Rumunjskoj 12,12 posto.

Sve zemlje (osim Češke i djelimično Slovačke) pored velike zaduženosti imaju i manje ili više izraženu vanjskotrgovinsku neravnotežu kao rezultat većeg uvoza robe i usluga od izvoza.

Proračunski deficiti posebno su izraženi nakon datuma prijema u EU.

Zaključak stoga nije nimalo optimističan: Enormni rast inozemnog duga te proračunske i vanjskotrgovinske neravnoteže prijete da ove zemlje na dulje vrijeme ostanu u recesijskim i kriznim stanjima. Veliki dio ovih zemalja će u narednom periodu kao rezultata kumuliranja dugova i troškova kamata biti izopćeno iz investicijske aktivnosti i vjerovatnoće jedini način za akumulaciju biti priljev izravnih inozemnih ulaganja. Kumuliranje dugova i kreditna insolventnost može dovesti do onemogućavanja gospodarskog og rasta, stagnacije potražnje i daljnjeg osiromašenja privatnog i javnog sektora.