Europska komisija periodično sastavlja izvještaj o stanju na tržištu cestovnog prijevoza roba prema kojem se rade razvojne strategije na razini EU, a zadnje takvo izvješće odnosi se na razdoblje 2012.-2014. Prema toj analizi, cestovni promet je glavni unutrašnji način prijevoza u EU.

Konkretno na njega otpada više od 70 posto od svih aktivnosti transporta. Tako godišnji promet europskim autocestama, EU27 bez Hrvatske, generira blizu 1700 milijardi tonskih kilometara. To je bilo četiri posto manje nego u 2004. godini, a oko 13 posto manje nego u špici 2007. godine. Nacionalne transportne kompanije obavljaju u zemlji registracije vozila oko dvije trećine svih djelatnosti prijevoza. No, udio međunarodnih prijevoza je porastao tijekom posljednjih deset godina, od 30 posto svih aktivnosti cestovnog teretnog prijevoza u 2004. na 33 posto u sada promatranom razdoblju. Navodi se da je to znak sve više integriranog j-edinstvenog tržišta u EU.

Četiri petine svih međunarodnih djelatnosti u prijevozu provode vozila koji su registrirana ili u državama članica utovara ili u državi članici istovara. Tržište cestovnog prijevoza u EU obuhvaća oko 600.000 uglavnom malih poduzeća, s prosječnom veličinom od četiri zaposlenih po tvrtki. Ovaj broj je stabilan tijekom posljednjih nekoliko godina. Oko 80% tvrtki iz ovog sektora ima manje od 10 zaposlenih, dok je 99% s manje od 50. U sektoru cestovnog prijevoza bilo je zaposleno oko tri milijuna ljudi. Treba napomenuti da je ove brojke pokrivaju tvrtke i ljude aktivne u javnom cestovnom prijevozu roba, a one u "prijevozu za vlastite potrebe" nisu uključene.

Dugoročni trend pokazuje da špediteri i agencije igraju sve veću ulogu u organiziranje prijevoza u EU. Zadnjih godina je došlo i do trenda da se manje profitabilni poslovi u prijevozu daju najmanjim tvrtkama, a što ove pak dovodi na granicu gubitka. Procjenjuje se da samo u Francuskoj trećina prijevozničkih tvrtki ima problema s profitabilnošću. Kako su ulazne barijere u prijevozničkoj branši relativno niske, taj sektor je vrlo otporan na krize. Tvrtke koje su zbog poslovnih teškoća morale smanjiti obujam posla ili čak i zatvoriti svoja vrata, mogu se relativno brzo vratiti na tržište.