Ekonomije najbogatijih europskih država, Luksemburga i Švicarske, mogle bi doživjeti snažan šok uvođenjem nove regulative Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o poreznom tretmanu stranih korporacija.

Angel Gurría, glavni tajnik OECD-a, upozorio je malo, ali prebogato Veliko vojvodstvo Luksemburg da se suočava s "važnim izazovima". OECD-ova studija o utjecaju nove regulative na Luksemburg je pokazala da bi se u bliskoj budućnosti ta država mogla suočiti s nižim proračunskim prihodima od multinacionalnih kompanija kao posljedicom evolucije međunarodne porezne regulacije. Naime, luksemburška se ekonomija do 70-ih godina prošlog stoljeća oslanjala na industriju, da bi se potom preorijentirala na financijski sektor. Niski porezi, dani najčešće diskrecijskom ocjenom vlade, doveli su u malenu državu sa svega 550.000 stanovnika najveće svjetske korporacije koje su tamošnje podružnice iskorištavale za plaćanje nižih poreza kroz složene računovodstvene operacije internih pozajmica.

Ključnu ulogu u preorijentiranju Luksemburga u poreznu oazu imao je tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker koji je za kormilom tamošnje vlade bio 18 godina. Lani otkriveni dokumenti pokazali su da je 340 svjetskih kompanija, poput Pepsija, Ikee, Procter&Gamblea ili FedExa koristilo luksemburške podružnice za snižavanje poreznog opterećenja. Bujanje financijskog sektora dovelo je do toga da financijske usluge sudjeluju s preko 51 posto u ukupnom BDP-u Luksemburga. Za usporedbu, financijske usluge sudjeluju s 30,5 posto u njemačkom BDP-u te 32,9 posto u britanskom gdje se nalazi jedan od svjetskih financijskih centara, London.

Luksemburg je tako postao jedna od najbogatijih država ne samo Europe, već i svijeta, s BDP-om po glavi stanovnika od gotovo 104.000 dolara. No, prijedlog OECD-ove regulative s kojom se složila skupina G20 trebala bi od sljedeće godine, ako ne stati na kraj, onda barem umanjiti mogućnost korporacijama da umanjenjuju porezna davanja kroz prekomorske podružnice. S jednakim efektima mogla bi se suočiti i Švicarska koja također ima značajan financijski sektor. Prvi paket prijedloga OECD je objavio lanjskog rujna, a nakon što ga je prihvatila skupina G20, do sada ga je potpisalo 40 država koje čine 90 posto svjetskog gospodarstva. Drugi paket reformskih prijedloga očekuje se ove jeseni.