Devet istočnoeuropskih članica Europske unije predvođenih Poljskom i Slovačkom digle su glas protiv plinovoda Sjeverni tok 2 koji bi dodatno ojačao rusku opskrbu Njemačke.

U pismu predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku "istočnjaci" traže da se pitanje novog njemačko-ruskog plinovoda stavi na dnevni red sljedećeg, prosinačkog zasjedanja europskih šefova država ili vlada čime namjeravaju postići pritisak na Bruxelles da povuče svoju podršku tom projektu. Kako navodi Financial Times koji je imao uvid u dokument poslan Tusku, istočnoeuropske države smatraju kako ovim projektom Njemačka isključivo nastoji zadovoljiti svoje interese nauštrb daljnjeg povećanja ovisnosti Europe o ruskom plinu.

K tome, dodaje se u pismu, plinovod ispod površine Baltičkog mora u izravnoj je proturječnosti s europskim sigurnosnim politikama te zahtjevima za energetskom diverzifikacijom. "U sadašnjem geopolitičkom kontekstu, unapređivanje Gazpromove pozicije na području EU može izazvati geopolitički obrat, posebno za europsko susjedstvo", izjavio je Jacek Saryusz-Wolski, poljski europarlamentarac. Naime, Poljaci tvrde da će Sjeverni tok 2 odsjeći Ukrajinu iz europskog plinskog opskrbnog lanca.

"Istočna pobuna" protiv politički i ekonomski najmoćnije članice EU-a ima podršku i s druge strane Atlantika s obzirom da je američka administracija oštro protiv tog projekta. Međutim, osim geopolitičkih motiva, iza protivljenja u slovačkom slučaju krije se i izravan financijski motiv. Naime, Slovačka će izgubiti 400 milijuna eura godišnje na tranzitnim naknadama. Berlin pak uzvraća da će novi plinovod ojačati sigurnost europske opskrbe u slučaju novih rusko-ukrajinskih sporova s obzirom da trećina plina za Europu dolazi preko Ukrajine. Njemačkom stavu za sada je sklonija i  Europska komisija koja odbacuje sugestije da bi Sjeverni tok 2 trebao postati političko pitanje.